Nizom jednostavnih promjena, grad Oulu, koji graniči s Laponijom, podstiče svoje stanovnike da voze bicikl kroz dugu, mračnu, snježnu zimu. Šta drugi gradovi mogu naučiti od pionira zimskog biciklizma?
Svježe je zimsko jutro u finskom obalnom gradu Oulu, četvrtom najsjevernijem gradu na svijetu, samo 100 km južno od Arktičkog kruga. Sinoć je bila snježna mećava, a danas se temperatura kreće oko -5C, ali to ne odvraća izdržljive gradske bicikliste. Gdje god idete, ljudi svih dobi prolaze na biciklu preko svježeg snijega, umotani u zimsku odjeću i uživajući u kratkom blijedom suncu i oštro hladnom zraku, piše BBC.
Oulu, koji sebe ponosno naziva “zimskom biciklističkom prijestolnicom svijeta”, prekriven je snijegom pet mjeseci u godini. Tokom najveće zime, temperature mogu pasti i do -30C, uz samo četiri sata dnevnog svjetla.
Uprkos teškim uslovima, 12% zimskih putovanja odvija se biciklom u gradu Oulu.
Kako je Oulu stekao svoju reputaciju po tome što održava bicikliste u pokretu čak i u jeku zime?
Na prvi pogled, prekrasno zimsko okruženje izgleda kao da ima neke veze s tim.
“Vozim bicikl 27 km svaki dan do posla, a kada sunce sija i snijeg reflektuje svjetlost, to je prekrasno okruženje”, kaže Harri Vaarala, saobraćajni inženjer za grad Oulu, koji je odgovoran za promovisanje prednosti biciklizma za svoje stanovnike. “Ponekad idem i dužom rutom preko zaleđenog mora. Jednom sam shvatio da kasnim na sastanak tima, pa sam stao i pridružio mu se doslovno usred zaleđenog mora.”
Ali bez odgovarajuće biciklističke infrastrukture, privlačnost bi uskoro mogla nestati. Grad se takođe dugoročno posvetio i uložio u biciklizam, kao dio gradskog nastojanja prema održivosti i smanjenju emisija iz automobila, kaže Vaarala.
Prvo se čiste biciklističke staze od snijega
Grad potiče biciklizam čisteći staze svaki dan tokom zime, koristeći flotu teških grtalica za snijeg. Jedna od najuticajnijih promjena ujedno je i jedna od najjednostavnijih: očistiti ceste od snijega tek kada se završe biciklističke staze.
“Tri do četiri centimetra svježeg snijega nije problem za automobile, ali može biti problem za bicikliste i spriječiti starije ljude da uopšte izađu vani”, kaže Vaarala. Očišćene biciklističke staze takođe omogućuju pristup gradom za ljude koji koriste skutere.
“Trik je u tome što to ne košta više, koristimo isto osoblje i opremu kao i za ceste, samo je pitanje kojim redoslijedom to radimo”, kaže Vaarala.
Timovi zaduženi za održavanje biciklističkih staza moraju se i sami koristiti stazama kako bi iz prve ruke iskusili razliku koju može napraviti dobro uređena staza. Takođe organizuju “događaje uz cestu” s toplim napitcima kako bi dobili povratnu informaciju od biciklista.
“Takođe se radi o tome kako komuniciramo s našim stanovnicima”, kaže Vaarala. “Kad je velika snježna oluja, neka druga mjesta mogu reći: ‘Ostavite bicikl kod kuće i uzmite autobus ili auto.’ U gradu Oulu odlučili smo da nikada ne šaljemo takvu poruku. Umjesto toga, kažemo: ‘Stiže velika snježna oluja, molimo vas da ostavite auto kod kuće i uzmite bicikl jer će staze biti očišćene do 7 ujutro.'”
Elina Tähtelä, 31-godišnja plesačica i koreografkinja, svaki dan vozi bicikl u vrtić, a zatim na posao sa svoje dvoje djece, četiri i dvije godine, vozeći se u maloj prikolici pričvršćenoj za njezin bicikl. Kaže da je to najbrži i najpouzdaniji način putovanja.
“Možete vidjeti da je zaštićeno i udobno u [prikolici], a vožnja biciklom mi je takođe odlično zagrijavanje”, kaže Tähtelä. “Nosim naočale kad pada snijeg i dugi kaput i hlače da se zaštitim od vjetra, a ako ne staneš, ne bude ti previše hladno.”
Ušuškana u svojoj prikolici, njezina djeca nose istu toplu odjeću kao i na igralištu, u školi i po gradu, kaže Tähtelä.
Tähteläova porodica je u dobrom društvu. U jednoj od najvećih škola u Ouluu Metsokangas, više od 90% djece dolazi u školu biciklom ili pješice, prema riječima direktora škole, čak i tokom najhladnijih zimskih mjeseci. Jedan od razloga je taj što mjere za usporavanje saobraćaja znače da postoji samo jedan način da se do škole dođe automobilom, ali postoji više ruta biciklom.
U svim školama u Ouluu prosječno 50% djece putuje biciklom, što je najviše u Finskoj.
“Mislim da djeca od sedam godina u mnogim drugim zemljama ne voze sama bicikl do škole”, kaže Vaarala, dodajući da njegov četverogodišnji sin voli vožnju biciklom po snijegu. “To je dio naše istorije i našeg načina života i oni odrastaju s tim, tako da ne čujete da se djeca žale na to.”
U Ouluu, biciklističko nasljeđe seže daleko u prošlost jer su gradski urbanisti 1960-ih prvi put planirali da mreža biciklističkih staza bude postavljena uz ceste. Od svog početka, mreža je narasla i ima više od 900 km pješačkih i biciklističkih staza zajedno. Oulu nastavlja širiti svoju biciklističku mrežu.
Prelazak na vožnju biciklom može pomoći u smanjenju emisija iz saobraćaja mnogo brže nego zamjena automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem električnim vozilima. Jedna studija u evropskim gradovima otkrila je da prelazak na vožnju biciklom ili korištenje e-bicikla samo jedan dan u tjednu može smanjiti emisije ugljika tipičnog stanovnika grada za pola tone CO2 godišnje , što je ekvivalent povratnom letu iz Londona u Rim. Smanjenje emisija iz prometa bit će ključni dio finskog nacionalnog plana za postizanje neto nule do 2035. godine .
Model Oulu korišten je kao studija slučaja za druge sjeverne gradove koji se nadaju da će prihvatiti zimski biciklizam. Godine 2013., Winter Cycling Federation osnovana je u Ouluu kako bi promovirala zimski biciklizam na međunarodnoj razini, a od tada održava konferencije u gradovima diljem svijeta.
Vožnja bicikla kao stanje uma
Jedan od ključnih izazova za zimski biciklizam je sigurnost. Oulu koristi nekoliko intervencija kako bi to riješio. Staze su tokom mračnih zimskih mjeseci dobro osvijetljene, a postoji i 320 podvožnjaka kako djeca ne bi morala prelaziti ceste, napominje Vaarala. Tu je i rasvjetni sistem koji osvjetljava snježne površine. Stanovnici Oulua bili su među najzadovoljnijima u Finskoj sa sigurnošću gradskog prevoza, uključujući biciklističku infrastrukturu, prema nacionalnom istraživanju.
Grad je sada u procesu proširenja biciklističkih staza s 3,5 m na 6,6 m kako bi se izgradile biciklističke “superautoceste” za bicikliste i pješake.
Zdravstveni učinak
Claes Kruger, 47, je gradski menadžer za razvoj i jedan je od stanovnika koji je prešao s četiri točka na dva.
“Nakon dana napornog rada, to je sjajan način da razbistrite um, dobra je vježba i opušta”, kaže Kruger. “Vozim bicikl po svim vremenskim uslovima, vozio sam bicikl na -25C, po snježnim olujama, a nemam zimske gume na svom biciklu jer posipaju staze. Biciklizam je dio naše kulture. Mislim da u Ouluu, biciklizam je stanje uma.”
Prednosti za mentalno i tjelesno zdravlje još su jedan razlog za gradsku vožnju biciklom, kaže Vaarala. “Takođe želimo osigurati da svi građani mogu izaći vani tokom zimskih mjeseci”, kaže. “Vjerujemo da ih to čini zdravijima, sretnijima i aktivnijima.”
Dobro je poznato da vožnja bicikla koristi našem mentalnom zdravlju, kondiciji i zdravlju kardiovaskularnog sistema, kao i da smanjuje rizik od dijabetesa i raka. U Evropi bi poticanje zdrave tjelesne aktivnosti moglo spriječiti 10 000 preuranjenih smrti godišnje.
U sjevernim regijama kao što je Oulu, zimski biciklizam omogućava dodatnu izloženost sunčevoj svjetlosti i vitaminu D kada su dani kratki.