Foto: Ilustracija
Naučnici koji su istraživali more kod Grendlanda došli su do jednog jako neobičnog otkrića. Naime, dok su bušili duboko u santu leda otkrili su ribu čijim venama teče svijetleći zeleni antifriz.
Mladi šareni puž (Liparis gibbus) sadržavao je najviše količine proteina protiv smrzavanja ikad zabeležene kod riba
Kao što antifriz pomaže da se reguliše temperaturu motora automobila u ekstremnim uslovima, određene vrste riba evoluirale su i imaju sličnu zaštitu, posebno one koje žive u hladnim staništima kao što su polarne vode Grenlanda.
“Proteini antifriza lijepe se na površinu manjih kristalića leda i sprječavaju ih da prerastu u velike kristale” rekao je koautor istraživanja Dejvid Gruber, naučni saradnik u Američkom prirodoslovnom muzeju i ugledni profesor biologije na Gradskom univezitetu u Njujorku.
“Ribe sa sjevernog i južnog pola samostalno su razvile ove proteine.”
Proteini protiv smrzavanja prvi put su otkriveni u nekim antarktičkim ribama prije gotovo 50 godina. Za razliku od određenih hladnokrvnih vrsta gmazova i insekata, ribe ne mogu preživjeti ako im se zalede tjelesne tekućine, jer to može uzrokovati stvaranje zrnaca leda unutar njihovih stanica i doslovno ih pretvoriti u sladoled.
“Činjenica da su se ovi proteini protiv smrzavanja razvili u nizu različitih i nepovezanih ribljih loza pokazuje koliko su ključni za preživljavanje tih organizama u ektremnim staništima” rekao je drugi koautor istraživanja Džon Sparks, kustos Odjela za ihtiologiju, piše LiveScience.
“Ribe puževi proizvode proteine protiv smrzavanja kao i svaki drugi protein u svom organizmu te ih zatim izlučuju u krvotok”, rekao je Gruber. “Puž je jedna od rijetkih vrsta riba koje su živjele među santama leda, u pukotinama. Bilo je iznenađujuće da tako sićušna riba može živjeti u tako ekstremno hladnom okruženju, a da se ne smrzne.”
Takođe je rijetkost da arktičke ribe pokazuju biofluorescenciju, što je sposobnost pretvaranja plave svjetlosti u zelenu, crvenu ili žutu svjetlost, budući da na polovima postoje dugotrajni periodi tame, posebno zimi.
Ova karakteristika obično se nalazi kod riba koje plivaju u toplijim vodama, a ovo je i prvi slučaj kako je vrsta arktičke ribe pokazala ovu prilagodbu, prenosi Novi list.
Ovaj zapanjujući nivo proizvodnje antifriza mogla bi pomoći ovoj vrsti da se prilagodi životu u okolini ispod nule, stoji u izjavi. Takođe postavlja se pitanje što će se dogoditi s puževima ako se temperature okeana povećaju kao rezultat globalnog zatopljenja.
“Zbog brzog zagrijavanja voda na Arktiku, ove vrste prilagođene hladnoj vodi takođe će se morati takmičiti s ribama prilagođenima toplijim vodama koje mogu migrirati na sjever i preživjeti na višim geografskim širinama” rekao je Sparks.
“U budućnosti proizvodnja proteina protiv smrzavanja možda više neće predstavljati prednost u opstanku.”, zaključio je on.