Prošlog oktobra Svjetska zdravstvena organizacija objavila
je rad koji zaključuje da je konzumacija mesnih prerađevina povezana s rizikom
od dobijanja raka kolorektalnog raka, specifičnog oblika kancera koji zahvata
debelo crevo ili rektum.
Novi izveštaj dodatno “ocrnjuje” kobasice, šunke i slanine.
Američki institut za istraživanje kancera i Svjetski fond za
istraživanje raka otkrili su povezanost između jedenja mesnih prerađevina i
razvijanja različitih tipova ove bolesti u donjem delu stomaka.
Povezanost je vrlo slična onoj o kojoj je pisala Svjetska
zdravstvena organizacija, a stručnjaci su detektovali isti faktor rizika i to u
gram i procenat.
Ovo je citat iz novog istraživanja:
“Na svakih 50 grama mesnih prerađevina koje se unesu tokom
dana, svakog dana – ekvivalent jednoj viršli – rizik od kancera donjeg dela
stomaka povećava se za 18 odsto”.
A ovo je citat starijeg izveštaja Svjetske zdravstvene
organizacije:
“Stručnjaci su zaključili da svakih 50 grama prerađevina
koje se svakodnevno unose, povećavaju rizik od kolorektalnog raka za 18 odsto”.
Prema riječima stručnjaka, ova istovetnost zaključaka
istraživanja je slučajna, jer su u obje studije rađene potpuno drugačije
analize.
Takođe, ni jedna ni druga ne preciziraju šta je uzrok raka,
niti kako on nastaje u tjelu.
“Rak je komplikovana bolest. Mi smo dokazali da postoji
povećan rizik i imamo i neke ideje zašto do njega dolazi, ali ništa ne možemo
sa sigurnošću tvrditi”, objašnjava dr Suzan Higinbotam, vođa istraživanja.
Iako su ovo loše vesti za ljubitelje kobasica, Higinbotam
upozorava da ne treba da automatski precrtate takve namirnice iz svog menija,
jer nema dokaza da će svaki komadić mesa koji pojedete povećati vaše šanse da
obolite od raka.
Da biste razumili kako se ovakve prognoze vezane za rizik od
obolevanja uspostavljaju, uzećemo za primjer tri slučaja.
Recimo da pred sobom imate ženu koja je vegetarijanac i koja
uopšte ne jede viršle i šunku, ali možda jednom mjesečno pojede po neki komad
slanine. S druge strane, imate muškarca koji povremeno uživa u viršlama, a
jednom nedeljno jede sendvič sa slaninom. U trećem slučaju muškarac svokog
jutra doručkuje slaninu, za ručak jede sendvič sa šunkom, a redovno večera
pečeno meso.
Na stranu genetski faktori, prve dvije osobe su u vrlo malom
riziku od dobijanja kolorektalnog raka, ako imamo u vidu samo njihove navike u
ishrani i to samo ako u obzir uzimamo ova dva istraživanja.
S druge strane, treći slučaj iz primjera jede mnogo više
prerađevina od ekvivalenta jedne viršle, koliko je ispitano u studiji.
Dakle, da li je
slanina opasna koliko i duvan?
Prošle godine mnogo se govorilo o tome da je slanina
praktično izjednačena sa cigaretama, ali stvarna statistika pokazuje drugačije
rezultate.
Global Burden of Disease Project procenjuje da godišnje
34.000 smrtnih slučajeva širom svjeta koji se mogu pripisati ishrani bogatoj
mesnim prerađevinama.
S druge strane, gotovo 29 puta više, čak milion ljudi, svake
godine umre od raka koji je posljedica pušenja. Još 600.000 umre zbog
prekomerne konzumacije alkohola, a 200.000 zbog zagađenja vazduha.
Dakle, prerađevine nikako ne mogu biti “čist otrov”.
Izvor B92