Poznato je da je prekomjerno konzumiranje alkohola štetno, ali novo istraživanje pokazuje da čak i male količine mogu imati negativan uticaj na mozak. Američki naučnici povezali su veći unos alkohola sa smanjenom perfuzijom, odnosno protokom krvi u mozgu, kao i sa stanjenjem moždane kore – dijela mozga u kojem se odvija većina složenih misaonih procesa. Važno je naglasiti da su ovi pokazatelji uočeni i kod osoba koje piju u okviru ranije preporučenih granica.
U istraživanju su učestvovali muškarci koji su konzumirali 60 ili manje pića mjesečno i žene koje su pile 30 ili manje pića mjesečno. Jedno piće sadrži oko 14 grama čistog etanola, što približno odgovara jednoj boci piva, čaši vina ili jednoj čašici žestokog pića. Iako su ove granice dugo smatrane „sigurnim“, najnovije američke prehrambene smjernice više ne navode tačno određenu gornju granicu.
Povezanost sa godinama i starenjem
Naučnici su otkrili vezu između konzumacije alkohola, starosne dobi i promjena u protoku krvi i debljini moždane kore. Rezultati ukazuju da se efekti čak i povremenog pijenja vremenom akumuliraju.
„Konzumacija alkohola koja se smatra ‘niskorizičnom’ može imati posljedice po integritet kortikalnog tkiva, naročito sa starenjem. Ovi rezultati mogli bi uticati na strategije smanjenja štete i javnozdravstvene preporuke“, navode istraživači.
Metodologija istraživanja
Studija je obuhvatila 45 zdravih odraslih osoba starosti od 22 do 70 godina, bez istorije poremećaja povezanih s alkoholom ili prekomjernog pijenja u prethodnoj godini. Učesnici su davali podatke o svojim navikama konzumiranja alkohola tokom protekle godine, tri godine i tokom cijelog života. Prosječna konzumacija iznosila je 21 piće mjesečno, s rasponom od 1 do 54 pića.
Dobijeni podaci upoređeni su sa snimcima magnetne rezonance, kojima su mjereni volumen i debljina moždane kore, kao i perfuzija mozga (kod 27 ispitanika). Važno je napomenuti da su mjerenja izvršena samo jednom, bez dugoročnog praćenja učesnika.
Protok krvi kao ključni faktor
Iako je uočena povezanost između konzumacije alkohola i debljine moždane kore, još jača veza pronađena je sa protokom krvi u mozgu. To sugeriše da alkohol može značajnije uticati na cirkulaciju, što posredno povećava rizik od oštećenja moždanog tkiva. Dobra prokrvljenost mozga ključna je za snabdijevanje kiseonikom i hranljivim materijama, kao i za uklanjanje štetnih supstanci.
Ograničenja i širi kontekst
Studija ne dokazuje direktnu uzročno-posljedičnu vezu, dijelom zato što se zasniva na podacima iz jednog vremenskog perioda. Takođe, učesnici su sami prijavljivali svoje navike pijenja, što može uticati na tačnost podataka. Faktori poput ishrane i fizičke aktivnosti nisu uzeti u obzir.
Ipak, rezultati se uklapaju u sve veći broj istraživanja koja dovode u pitanje postojanje „sigurne“ količine alkohola. U skladu s tim, najnovije američke smjernice savjetuju da se, radi očuvanja zdravlja, alkohol konzumira što manje.
Na osnovu ovih nalaza, možda je vrijeme da se preispitaju vlastite navike konzumiranja alkohola. Istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjele dugoročne neurobiološke posljedice i umjerenog pijenja.