Naime, u usporedbi sa ženama, muškarci su podložniji gripi, kao i drugim zaraznim i nezaraznim bolestima, a najgore prolaze čvrste, dominantne i nezavisne “muškarčine” pune testosterona.
Muškarci ne glume
Muškarci koji imaju gripu ne glume kad kukaju jer im ta bolest stvarno uzrokuje veće tegobe nego ženama. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Johns Hopkins otkrilo je da je za veću osjetljivost muškaraca na gripu odgovoran manjak hormona estrogena, koji regulira otpornost na zaraze. Estrogen postoji kod oba spola, ali je kod žena prisutan u mnogo većoj mjeri.
Istraživači su izložili zdrave muške nazalne stanice estrogenima i potom ih zarazili virusom gripe. Stanice koje su tretirane estrogenom u razdoblju između 24 i 72 sata prije zaraze pokazale su se otpornijima na virus od uobičajenih muških nazalnih stanica.
U stanicama obogaćenima estrogenom koncentracija virusa gripe bila je mnogo manja, što je navelo stručnjake na zaključak da taj hormon ograničava repliciranje virusa i tako ublažava tegobe gripoznim ženama. Ranija su istraživanja pokazala da estrogen ima ubojit učinak i na viruse AIDS-a, ebole i hepatitisa, naglasila je glavna autorica istraživanja, Sabra Klein. “Ta bi otkrića mogla pomoći farmaceutima da proizvedu sredstvo protiv gripe na bazi estrogena”, rekla je Klein.
Zasebno je istraživanje pokazalo da manjak estrogena nije jedini razlog zbog kojeg muškarci teže podnose gripu. Muški hormon testosteron ima jaka protuupalna svojstva, jača mišiće i podiže agresiju dok, s druge strane, „razvodnjava“ imunitet i čini muškarce podložnijima širokom spektru virusnih, bakterijskih, gljivičnih i parazitskih zaraza. Hormonski je faktor vjerojatno kriv i za višu stopu obolijevanja i umiranja od COVID-a kod muškaraca, što je uočeno još na početku pandemije.
Jak imunitet naškodio bi muškarcima?
Znanstvenici vjeruju da ta svojstva testosterona imaju evolucijsku funkciju. Budući da su muškarci više izloženi riziku ozljede u lovu, borbi i fizičkom radu s opasnim alatima, imaju više koristi od slabijeg imuniteta jer ih to štiti od prejake imunosne reakcije na infekcije koja bi oštetila tkiva. U mirnijim vremenima snižen imunitet nije koristan, ali muškom organizmu bi trebala tisućljeća mira da se prilagodi novoj društvenoj ulozi.
Testosteron je ujedno uzrok zbog kojeg muški organizam slabije reagira na cjepiva protiv gripe, ospica, hepatitisa i žute groznice. Istraživanje na američkom Stanfordskom sveučilištu utvrdilo je da cjepivo protiv gripe stvara više zaštitnih protutijela kod žena, dok je najmanje protutijela nađeno kod muškaraca s najviše testosterona.
“Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo jasnu povezanost između nivoa testosterona i imuniteta kod ljudi”, komentirao je voditelj istraživanja Mark Davis. “Svi koji uzimaju testosteronske dodatke trebali bi voditi računa o tome.”
Visoka cijena „macho“ stava
Visok testosteron stvara „macho“ muškarce, no oni ne mogu dugoročno računati s dobrim zdravljem, pokazalo je istraživanje. Ekipa sa State University Michigan u SAD-u pratila je 5.500 ljudi oba spola i nakon nekoliko desetljeća utvrdila da su “pravi muškarci” imali najkrhkije zdravlje. U dobi od 70 godina, muškarci koji su utjelovljivali ideal snage i dominacije imali su najvišu stopu srčanih bolesti i karcinoma. Liječnici to pripisuju tipično “macho” uvjerenju da nije poželjno pokazivati osjećaje, održavati prisne odnose, tražiti pomoć u nevolji, ići liječniku i drugo. Osim što se izlažu bolestima, takvi pojedinci u pravilu imaju manje prijatelja i slabiju društvenu podršku, što također ugrožava zdravlje i otežava oporavak.
Ženama hormoni donose obrnute prednosti i slabosti. Kombinacija nizak testosteron-visok estrogen pruža im bolju zaštitu od infekcija, ali ih više izlaže autoimunim bolestima.