Nije tajna da je Antarktik u posljednjim godinama izgubio ogromne količine leda. Između 1979. i 2017. godine nivo svjetskih okeana podigao za 1,4 centimetra. Gubitak leda bio je posebno izražen na Zapadnom Antarktiku i Antarktičkom poluostrvu, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među naučnicima.
Topljenje antarktičkog leda direktno doprinosi porastu nivoa mora, što ugrožava obalske regione širom svijeta, a nestabilnost glečera, posebno onih koji su usidreni ispod morske površine, može pokrenuti lančane reakcije nekontrolisanog urušavanja ledenih ploča.
Pored toga, Antarktik funkcioniše kao svojevrsni „frižider Zemlje“ – njegova bijela površina odbija sunčevo zračenje, pa njegovo topljenje dodatno ubrzava globalno zagrijavanje. Zbog svih ovih faktora, naučnici već neko vrijeme upozoravaju da je reč o jednom od najozbiljnijih klimatskih izazova našeg vremena.
Ranija istraživanja potvrđivala su dugoročan trend gubitka mase glečera. Međutim, novo istraživanje koje su vodili Vej Vang (Wei Wang) i Junžong Šen (Yunzhong Shen) pokazalo je da je Antarktik između 2021. i 2023. godine, usljed obilnih padavina, zabilježio rekordno povećanje mase, prenosi SciTechDaily. Četiri velika glečera (Totten, Moscow, Denman i Vincennes Bay) počela su nakon više godina ponovo da dobijaju na masi. Podaci su prikupljeni putem satelitske gravimetrije.
Ipak, važno je naglasiti da povećanje mase ne znači nužno dugoročno poboljšanje stanja glečera. Moguće je da se radi samo o kratkotrajnom jačanju, koje je rezultat neobično vlažnog perioda, a koje privremeno prikriva negativan dugoročan trend. To znači da ovo povećanje mase ne poništava uticaj globalnog zagrijavanja.