IAKO CJEPIVA spadaju među najveće medicinske uspjehe u povijesti čovječanstva, povjerenje u njih u mnogim je zemljama posljednjih godina u padu, osobito nakon pandemije covida-19.
Antivakserski pokreti, širenje dezinformacija i kolebljivost prema cijepljenju sve su češći, a posljedice su već vidljive – bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene ponovno se šire.
Nažalost, tome značajno pridonose dezinformacije koje promiču osobe na istaknutim političkim položajima kao što je američki ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr.
Više od 154 milijuna spašenih života
Cjepiva su, prema nizu velikih epidemioloških studija, izravno zaslužna za spašavanje milijuna života, no znanstvenici su prošle godine pokušali kvantificirati taj doprinos. Naime, povodom 50. godišnjice globalnog programa cijepljenja djece (EPI), u uglednom medicinskom časopisu The Lancet objavljena je analiza prema kojoj su cjepiva protiv 14 zaraznih bolesti – uključujući ospice, difteriju, tetanus i hepatitis B – od 1974. do danas spasila oko 154 milijuna života, od čega čak 94 milijuna dojenčadi.
Drugim riječima, cjepiva spašavaju šest života svake minute. Najveći doprinos imalo je cjepivo protiv ospica koje je spasilo oko 94 milijuna života. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se cijepljenjem djece godišnje spriječi između 3.5 i 5 milijuna smrti.
Važno je istaknuti da ove brojke ne uključuju cjepiva protiv bolesti covid-19, sezonske gripe niti velikih boginja, koje su jedina bolest koja je do danas potpuno iskorijenjena zahvaljujući globalnoj imunizaciji.
Brojke spašenih života dobro ilustrira grafikon napravljen prema procjenama studije objavljene u The Lancetu (dolje).
Koliko je cijepljenje smanjilo smrtnost u Hrvatskoj?
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kaže da je prije uvođenja cijepljenja u Hrvatskoj od ospica umiralo dvadesetak djece godišnje (na slici niže).
“Od difterije je prije uvođenja cijepljenja umiralo znatno više djece, pedesetak godišnje. Od hripavca je umirao podjednak broj djece godišnje, a od tetanusa je umirao veći broj ljudi na godišnjoj razini prije nego što su ove bolesti suzbijene cijepljenjem”, tumači Kaić (slike dolje).
Ovi grafikoni jasno potvrđuju da je nakon uvođenja cjepiva i njihove široke primjene došlo do drastičnog pada broja oboljelih i umrlih.
Cjepiva su vrlo sigurna
Cjepiva koja se koriste u programu EPI među najsigurnijima su u medicini. Prolaze stroge kliničke studije, višefazna ispitivanja te stalni nadzor nakon uvođenja u uporabu. Nuspojave su uglavnom blage i privremene (npr. bol na mjestu uboda ili blaga temperatura), dok su ozbiljne nuspojave iznimno rijetke.
Rizik od teških posljedica bolesti koje ta cjepiva sprječavaju daleko nadmašuje rizik od nuspojava. Zbog toga ih koriste gotovo sve zemlje svijeta u zaštiti djece od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti.
Povratak ospica i drugih bolesti
Unatoč tome, neki ljudi na različite načine, uključujući i politički, profitiraju od širenja straha od cijepljenja.
Zbog pada procijepljenosti u SAD-u su ove godine u samo nekoliko mjeseci zabilježena dva smrtna slučaja djece od ospica – prvi put nakon više od desetljeća. Oba djeteta nisu bila cijepljena jer su njihovi roditelji pripadnici menonitske kršćanske zajednice koja ne prihvaća suvremenu medicinu i tehnologiju. U 2025. u SAD-u je prijavljeno više od 700 slučajeva od kojih čak 541 u Teksasu. Više od 70% zaraženih u toj saveznoj državi su djeca i dojenčad.
U istočnoeuropskim zemljama procijepljenost drastično pada. Primjerice, Crna Gora je 2023. imala svega 24% djece cijepljene protiv ospica, a BiH 55%. Za kolektivni imunitet potreban je obuhvat od najmanje 95% jer su ospice jedna od najzaraznijih bolesti.
Žarišta ospica u Hrvatskoj
Kaić kaže da Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija već niz godina imaju najniže cijepne obuhvate.
“Dosadašnja grupiranja ospica u tim županijama bila su posljedica unosa bolesti iz drugih zemalja, uglavnom iz BiH, koja je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj su ospice još endemične. No zahvaljujući razvijenom turizmu u te dvije županije postoji velik rizik unosa ospica i iz drugih dijelova svijeta. Stoga bi bilo vrlo važno postizati visoke cijepne obuhvate kod djece u tim županijama, ali i kod odraslih koji dolaze u kontakt s većim brojem ljudi, osobito kod zdravstvenih djelatnika”, upozorava Kaić.
Nakon epidemije 2018. godine s 15 oboljelih u Dubrovniku, cijepni obuhvati u Dubrovačko-neretvanskoj županiji povisili su se na 90-ak %. No oni su se vrlo brzo opet spustili.
“Sada su oko 80% u primarnom cijepljenju i oko 70% u docjepljivanju”, kaže Kaić.
Prema izvješću WHO-a, tijekom 2024. u europskoj regiji zabilježeno je ukupno 127.350 potvrđenih slučajeva, najviše u posljednjih 25 godina, te 38 smrtnih ishoda.
Cjepiva protiv covida spasila su više od 20 milijuna života
Kako smo već naveli, procjena iz The Lanceta nije uključila živote spašene cjepivom protiv covida-19. Prema analizi objavljenoj u BMJ Global Health (2022.), ona su spasila između 14 i 20 milijuna života samo u prvoj godini pandemije.
Uz to su spriječila kolaps zdravstvenih sustava i smanjila rizik od težih oblika bolesti, hospitalizacija i komplikacija.
Smanjenje posljedica covida-19
Prema podacima UK Health Security Agency, cjepiva protiv covida također su smanjila rizik od razvoja dugotrajnog covida između 41% i 50%.
Konačno, velika britanska analiza objavljena u časopisu Nature Communications provedena na 45.7 milijuna odraslih pokazala je da su cjepiva protiv covida-19, suprotno strahovima od “neprovjerenih cjepiva” koji su se širili tijekom pandemije, smanjila, a ne povećala rizik od tromboza – uključujući infarkte i plućne embolije.
Cjepiva su promijenila svijet – i produljila život
U prilog učinkovitosti cjepiva govori i produženje života u posljednjih stotinjak godina. Naime, od kraja 19. stoljeća očekivano trajanje života u mnogim se zemljama gotovo udvostručilo. Dio toga možemo zahvaliti napretku u medicini, higijeni i prehrani, no cjepiva su odigrala ključnu ulogu u tome.
Bez cjepiva protiv ospica i velikih boginja, svijet bi danas bilježio 10-ak milijuna smrti godišnje samo od tih dviju bolesti.
Znanost je jasna. Problem je povjerenje.
Danas mnogi liječnici nikada nisu uživo vidjeli bolesti poput rubeole ili poliomijelitisa – ne zato što su nestale same od sebe, već zato što su cjepiva bila iznimno učinkovita. No, upravo zbog tog uspjeha, mnogi su zaboravili koliko su te bolesti bile opasne.
Nažalost, to zaboravljanje dolazi uz cijenu. Što više pada povjerenje u cjepiva, to će se više bolesti vraćati.
“Šteta je da se, zbog nedovoljnih obuhvata, ne iskoristi puni potencijal cijepljenja, a to je eliminacija bolesti koje je moguće eliminirati cijepljenjem”, poručuje naš ugledni epidemiolog.
Preuzeto sa Index.hr