RAZLOG zašto je kosa ravna ili kovrčava ne leži u načinu na koji je perete i sušite, niti ovisi o temperaturi i vlazi u zraku.
Cijeli proces počinje ispod površine kože, u stotinama tisuća sićušnih folikula raspoređenih po tjemenu, piše ScienceAlert.
Oblik folikula je ključan
Znanstvenici su još 2005. analizom folikula ljudskog vlasišta otkrili da se kosa počinje oblikovati i prije nego što izraste iz tjemena. Tada su zaključili da je struktura kose programirana u samom korijenu. Istraživanja provedena u idućim godinama pružila su detaljniji uvid u taj proces.
Svaka vlas nastaje unutar potkožnog folikula i postupno izlazi na površinu.
Ako je folikul ravan i okomito postavljen, kosa će također biti ravna. No, ako je folikul zakrivljen, vlas se tijekom rasta savija. Proces je složeniji od jednostavnog kalupa jer se, prema novijim spoznajama, stanice na jednoj strani zakrivljenog folikula dijele i sazrijevaju drugačije nego na suprotnoj.
Zbog toga sastav keratina i drugih tvari nije ujednačen po cijelom presjeku vlasi. Rezultat je asimetrična struktura koja se prirodno savija i kovrča. Folikuli ravne kose, za razliku od toga, imaju simetričnu građu.
Genetika i struktura vlasi
Iako još postoje nepoznanice, pregled znanstvene literature iz 2019. potvrdio je da oblik folikula presudno određuje hoće li kosa biti ravna, valovita ili kovrčava, dok sastav same vlasi utječe na njezinu čvrstoću i teksturu. Jednom kad izraste, kosa zadržava oblik zadan u korijenu. Budući da je struktura folikula genetski određena, članovi iste obitelji često imaju sličan tip kose.
Sami folikuli iznimno su složeni sustavi koji sadrže matične stanice, krvne žile i žlijezde, a svi zajedno sudjeluju u stvaranju vlasi. Čim kosa izraste iz tjemena, njezine stanice se više ne dijele i ne sazrijevaju. Vlas je zapravo mrtvo keratinsko vlakno, ali procesi unutar živog folikula trajno su odredili njezina svojstva.
Uobičajena podjela tipova kose prema rasi nema znanstvenu podlogu. Spomenuti pregled iz 2019. navodi da se u svakoj ljudskoj populaciji, neovisno o podrijetlu, može pronaći čitav spektar oblika kose. Ipak, točno je da su neki obrasci kovrčavosti učestaliji unutar određenih genetskih skupina.
Evolucijska prednost kovrča
Pitanje zašto su se razvili različiti tipovi folikula još nema potpun odgovor. Jedna od teorija, koju podupiru i novi dokazi, jest da je kosa imala ulogu u termoregulaciji.
U eksperimentu iz 2023. znanstvenici su na termalnu lutku u kontroliranim uvjetima postavljali perike od ljudske kose. Ustanovili su da je lutka s perikom upijala znatno manje topline nego bez nje. Testirano je nekoliko tipova perika: s ravnom kosom te s blagim i jačim kovrčama.
Sve su perike pružale određenu zaštitu, no čvrsto kovrčava kosa pokazala se najučinkovitijom u smanjenju apsorpcije sunčevog zračenja. Iako je ideja zanimljiva, evolucijske prednosti pojedinih tjelesnih karakteristika teško je precizno utvrditi pa znanstvenici nastavljaju s istraživanjima kako bi dobili potpunu sliku.