Nutricionistica Juliette Kellow objasnila je za Mirror koji su najčešći mitovi o hrani u koje ljudi lako povjeruju.
1. Celer
Mit o negativnim kalorijama kaže da naše tijelo troši više kalorija na probavu celera nego što ih celer ima. Istina je da celer ima samo 6 do 10 kalorija što ga čini simpatičnom niskokaloričnom grickalicom, ali nećete mršaviti od njega.
2. Zamrznuta hrana
Postoji mit da smrznuta hrana gubi hranjive sastojke zamrzavanjem. Svježe namirnice ubrane su i transportirane u trgovački centar danima prije kupnje dok su smrznute namirnice odmah prošle proces smrzavanja. Svježe namirnice gube svoje hranjive sastojke nakon nekoliko dana dok se kod smrznutih namirnica prirodni sastojci zadržavaju puno duže.
3. Mrkva
Neki vjeruju da se mrkva ne bi trebala kuhati jer tako gubi hranjive sastojke. Mrkva je zapravo mnogo zdravija kada je kuhana jer se kuhanjem zapravo očuvaju svi važni elementi poput antioksidansa i vitamina A.
4. Pravilo pet sekundi
Postoji mit da kad vam hrana ispadne na pod, ako je podignete u roku nekoliko sekundi neće vam se ništa dogoditi. To, nažalost, nije istina jer je naučno dokazano da hrana koja padne na pod može postati zaražena salmonelom u svega nekoliko sekundi. No to ovisi i o količini bakterija na podu te na kakav pod je hrana pala.
5. Jaja
Kažu da jaja povisuju kolesterol i povećavaju rizik od infarkta i da ih treba izbjegavati. Hrana koja je prirodno bogata kolesterolom ima vrlo mali utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Jedino ljudi s genetičkim predispozicijama za visok kolesterol trebaju paziti na unos jaja, što znači da bi maksimum trebao biti triput sedmično, ali nipošto ih ne izbacivati potpuno jer obiluju korisnim tvarima.
6. Kafa
Mišljenje da je kafa loša za zdravlje jer utiče nepovoljno na metabolizam dugo se održavalo. Danas znamo da je kafa puno bolja nego glas koji je prati.
7. Voda
Sigurno ste čuli da dnevno treba popiti 8 čaša vode. U stvarnosti, ta brojka nije univerzalna. Za mnoge bi moglo biti iznenađenje što neki stručnjaci propituju zdravstvenu korist ispijanja velikih količina vode, sugerirajući kako je preporučena konzumacija litre i pol do dvije litre vode dnevno zapravo puno više nego što je tijelu stvarno potrebno.