Zaveden varljivim svjetlom naše
svjetiljke, kako može da podnese ubitačno jezivi teret zvijezda na
svojim krilima jedan noćni leptir, kada nervozno traži spas iz strahotne
osamljenosti, usred svemirskog nocturna?
U dugotrajnom zulumu, klonuće u samoći.
Berliozova vizija muzike. Schopenhauer. Pascal. Ibsen: čovjek je najjači
kad je sam. Kontrapunkt tome: graja stada, a to znamo šta je. Rika
goveđa.
Kakvo značenje može imati djelo, Knjiga, „uspjeh“ u odnosu spram te tjeskobne spoznaje o osamljenosti?
Što znači spram te pjesničke spoznaje
postizavanje književnog uspjeha ili priznanja u svijetu? U kojem
svijetu? U svijetu kasarne, topova, ludnice, ratova ili karcinoma?
Jedino čemu treba posvećivati trajnu pozornost jeste da čovjek ne
postane smiješan. Pisati sonete usred zvjerske dreke: panem et
circenses?
Što predstavlja jedna osamljena knjiga
na ovome svijetu danas, pa bila ona doista vrijedna da bude objavljena?
Manje od jedne osamljene kapljičice u Amazoni. Prije četiristo godina,
kada je jedan Erazmo štampao svoje knjige u dvjesta egzemplara, to je za
evropsku elitu od Cambridgea i Pariza do Firenze bio događaj, a danas,
između stotinjak sajmova knjiga, na kojima se pojavljuju stotine tisuća
noviteta, kako se može primijetiti jedna izgubljena, samotna knjiga?
Veliki majstori, koji su od knjige stvorili unosnu robu, Samovladari nad
metropolama literature i umjetnosti diktiraju književnim tržištem,
ukusom i estetskim kriterijima, a bez grmljavine njihove propagande
tisuće i tisuće knjiga nestaju u potpuno bezimenoj tišini. (…)
Dodatak Protiv cenzure: Otkad ima
čovjeka, cenzura ga prati kao sjenka. Do jučer još Dante je bio na
indeksu usred papističkog Rima, a izgovoriti da Engelsova Dijalektika
prirode nema naučne osnove, da se hegelovska Weltgeist-teorija ne
podudara s naučnom dysteleologijom, da Engels, na primjer, nije mogao
imati pojma o elektricitetu ili da Staljin nije nikakav filolog ni
estet, značilo je biti spaljen na dijalektičkoj lomači.
| Iz knjige Predraga Matvejevića Razgovori s Miroslavom Krležom, Drugo prošireno izdanje, Naprijed, Zagreb, 1971.