Espen Egil Hansen, glavni urednik dnevnog lista Aftenposten,
optužio je Zuckerberg za nesmotrenu zloupotrebu svojih ovlasti nad društvenom
mrežon koja je postala žila kucavica za
prenos vijesti i informacija širom svijeta. Napisao je “ljut sam i razočaran,
pa čak i uplašen šta biste vi mogli uraditi jednom od stubova našeg
demokratskog društva.”
“Zabrinut sam zbog
toga što najvažniji medij na svijetu ograničava slobodu umjesto da pokušava da
je proširi, kao i zbog toga što se to povremeno dešava na autoritaran način,” dodao
je.
Povod za pismo je Facebookova odluka da izbriše post
norveškog pisca Toma Egelanda u kojem se nalazila fotografija The Terror of
War, koju je uslikao dobitnik Pulitzerove nagrade Nick Ut, a na kojoj su
prikazana djeca – među njima i naga devetogodišnjakinja Kim Phúc – kako bježe
od napalm bombi tokom vijetnamskog rata. Egelandov post je govorio o “sedam
fotografija koje su promijenile istoriju ratovanja” – među koje svakako spade i
fotografija “napalm djevojčice”.
Egelandu je nakon toga ukinut Facebook. Kada je Aftenposten objavio
vijest o ukidanju profila – koristeći istu fotografiju u svom članku, koji je
zatim podijeljen na Facebook stranici ovog lista – dobili su poruku od
Facebooka u kojoj se zahtijeva da ili uklone fotografiju ili da je bluruje.
“Sve fotografije na kojima se vide genitalije ili zadnjica
ili potpuno nage ženske grudi, biće uklonjene,” pojašnjeno je u poruci od Facebooka.
Prije nego što je Aftenposten stigao reagovati, piše Hansen,
Facebook je izbrisao čalanak i fotografiju sa Facebook stranice ovog lista.
U svom otvorenom pismu, Hansen ističe da Facebookova odluka
da izbriše fotografiju otkriva zabrinjavajuću nesposobnost da se “napravi
razlika između dječje pornografije i slavnih ratnih fotografija”, kao i nedostatak
volje da se “da prostor zdravorazumskom rasuđivanju”.
“Kao glavni urednik najvećeg norveškog lista, moram konstatovati
da mi ograničavate prostor za provođenje more uredničke odgovornosti,” napisao
je. “Mislim da zloupotrebljavate svoju moć i teško mi je povjerovati da ste o
tome pomno razmislili.”
Hansen dalje tvrdi da ovakve uredničke odluke ne ispunjavaju
čine svijet otvorenim i povezanim, što je misija Facebooka, već promovišu
glupost i ne uspijevaju da zbliže ljude.
Pismo Aftenpostena
dolazi taman u vrijeme kada je Facebook na meti kritika zbog dominantne
pozicije kada je u pitanju prenošenje vijesti.
Medijske organizacije su u nelagodnoj pozicija zbog toga što
se moraju osloniti na Facebook da bi doprle do online publike. Prema
istraživanju iz 2016. godine koje je proveo Pew Research Center, 44% odraslih Amerikanaca dobijaju vijesti sa
Facebooka.
Popularnost Facebooka znači da nejgovi algoritmi mogu imati
ogromnu moć nad javnim mnijenjem.
Izvještaj iz maja 2016. godine, koji je uradio Gizmodo, tvrdi
da Facebook namjerno potiskuje članke sa konzervativnih medija, što je pokrenulo
lavinu nezadovoljstva, zbog čega se Zuckerberg lično obratio vodećim
konzervativcima.
Facebook je nedavno otpustio tim urednika koji su vodili
sekciju o aktuelnim temama i zamijenio ih algoritmima, koji su se ubrzo pokazali
nesposobnim da donose automatske uredničke odlulke tako što su promovisali
lažnu vijest.
U svom pismu, Hansen ističe da odluke koje Facebook donosi o
tome koji sadržaj će se promovisati, tolerisati ili zabraniti – bilo da se radi
o odlukama koje donose pomoću algoritma ili ne – jesu uredničke po svojoj
prirodi.
“Mediji imaju odgovornost da razmotre objavu u svakom pojedinačnom
slučaju,” napisao je. “Ovo pravo i dužnost, koju svi urednici na svijetu imaju,
ne treba biti podrivano algoritmima koji su programirani u vašoj kancelariji u
Kaliforniji.”
“Urednici ne mogu živjeti sa vam, Mark, kao glavnim
urednikom.”
Govoreći u Rimu prošlog mjeseca, Zuckerberg se dotakao
pitanja Facebookove uloge u medijima i umanjio svoju uredničku odgovornost.
“Mi smo tehnološka kompanija, ne medijska,” kazao je. “Svijetu
su potrebne medijske kuće, ali i tehnološke platforme, kao što mi radimo, i mi
svoju ulogu u tome uzimamo veoma ozbiljno.”
Među Hansenovim sugestijama Facebooku kako da popravi svoje
ponašanje nalaze se i “geografski različite smjernice i pravila objavljivanja”,
“razlikovanje urednika od drugih korisnika Facebooka,”
i “sveobuhvatna revizija načina na koji vi radite”.
On je takođe zatražio veću dostupnost kompanije, napisavši,
“danas, ako je uopšte moguće stupiti u kontakt sa predstavnikom Facebooka,
najbolje čemu se možete nadati jeste kratak formalan odgovor, koji vas kruto
upućuje na opšta pravila i smjernice.”
“Iako mi prepoznajemo da je ovo kultna fotografija, teško je
napraviti razliku između dopuštanja fotografije nagog djeteta u jednom slučaju,
a ne u ostalim,” kazao je glasnogovornik Facebooka u odgovoru na upite iz
Guardiana.
“Mi pokušavamo da nađemo pravi balans između omogućavanja
ljudima da se izraze, istovremeno održavajući bezbjedno i dostojanstveno iskustvo
za našu globalnu zajednicu. Naša rješenja neće uvijek biti savršena, ali mi
ćemo nastaviti da unapređujemo svoju politiku i načine na koje je primjenjujemo.”
Izvor: The Guardian