Međutim, rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike,
koji se dijele u osnovne grupe, kao što su utapanje i povrede, opasnost
od zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava, ističu iz
Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
O načinu ulaska i vodi u bazenima
Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju
bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte.
– To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za
tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do
kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži
pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne
preporuke, ističe dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu
ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta.
Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu,
najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “džakuzi” kadama i
slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih,
najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana sa unosom
alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i
kupanje u alkoholisanom stanju.
Povrede povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga,
povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće
uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u
vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle
ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od
odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači
pažljivo kreću po takvim prostorima.
– Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo licima koja
treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor. Nikada se ne
smije naglo ući u vodu, neophodno je napraviti period prilagođavanja,
tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla
promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te
posljedično do utapanja ili povrede, navodi dr. Durmišević.
Osobine ispravne vode u bazenima
Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije
sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse,
gljivice, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se
spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi
zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tokom korištenja
bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinfikuje.
Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sistem mora
biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom upotrebe
bazena neophodno je obezbijediti kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju
vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim
zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumijeva
redovnu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te
kontrolu hlorisanja vode.
Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa vodom iz
izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline
bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti
crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti
disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica.
– Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani
pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža
povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam, kažu
stručnjaci INZ-a.
Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da koriste javne
bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama sa
vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje
bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe
koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne
bi smjele koristiti bazen.
Na bazenima postoji povećani rizik od prijenosa bolesti disajnih
organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo
se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog
povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima
neophodna i odgovarajuća ventilacija.
Malo dijete se može utopiti i u šest centimetara vode
Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni, izrađeni od
plastike, kao i oni na napuhavanje. Manji bazeni na napuhavanje se
koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih
dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba
dobro proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i
filtere.
Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se
redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može
vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema
uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu,
voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u
bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne
gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen.
– Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez
nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može
utopiti i u vodi dubine šest centimetara, ističe dr. Durmišević.
Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog
zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka
postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti.
Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U
okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne,
a u odsustvu obezbjediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od
sunca.
U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i
zaštitnim kremama, te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli
nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu
povećava rizik obolijevanja od raka kože.
N1