Kafa ne djeluje isto u svako doba dana. Ako je pijete u skladu s prirodnim ritmom budnosti i umora, njen efekat na energiju, fokus i koncentraciju može biti znatno bolji, piše Health.
Stručnjaci navode da su najbolji termini za kafu obično sredina jutra i rani poslijepodnevni sati, odnosno periodi kada energija prirodno počinje da pada.
Prva kafa ne mora odmah nakon buđenja
Mnogi ljudi dan počinju kafom čim otvore oči, ali stručnjaci za san i ishranu smatraju da bi odlaganje prve šoljice moglo pomoći da kofein ima jači i stabilniji efekat.
Razlog je kortizol, hormon koji utiče na budnost. Njegov nivo prirodno raste u ranim jutarnjim satima i obično je visok neposredno nakon buđenja. Kako jutro odmiče, nivo kortizola opada, pa se tada može javiti blagi pad energije.
Zbog toga se kao dobar termin za prvu kafu često navodi period između 9.30 i 11.30 časova.
Stručnjaci napominju da ne postoji jedno pravilo koje važi za sve, jer osjetljivost na kofein varira od osobe do osobe. Ipak, ako sačekate barem oko sat i po nakon buđenja, kafa bi mogla imati izraženiji efekat.
Kafu je, za mnoge, bolje piti i nakon doručka, jer kod osjetljivih osoba kafa na prazan stomak može izazvati nelagodu u želucu.
Kafa poslije ručka može pomoći kod pada energije
Drugi dobar trenutak za kafu je rani poslijepodnevni period, otprilike između 12 i 15 časova. Tada mnogi osjećaju poznati “pad poslije ručka”, odnosno pospanost i slabiju koncentraciju nakon obroka.
Kofein može pomoći jer blokira adenozin, supstancu koja se nakuplja u mozgu i doprinosi osjećaju pospanosti. Zbog toga šoljica kafe u ovom periodu može povećati budnost i pomoći da se lakše završi radni dan.
Ipak, i ovdje je važna mjera. Osobe koje slabije podnose kofein mogu osjetiti nervozu, ubrzan rad srca ili probleme sa snom čak i ako kafu popiju ranije popodne.
Kada kafu treba izbjegavati
Stručnjaci savjetuju da se kafa ne pije kasno popodne ili uveče, posebno poslije 15 časova, jer kofein može dugo ostati u organizmu.
Kod mnogih ljudi kofeinu treba između šest i osam sati da se razgradi. Kafa popijena kasnije tokom dana može otežati uspavljivanje, smanjiti kvalitet dubokog sna i dovesti do umora, razdražljivosti i slabije koncentracije narednog dana.
Osobe koje sporo metabolišu kofein možda bi trebalo da prestanu s kafom već oko podneva.
Kafu bi trebalo izbjegavati i u trenucima jakog stresa ili anksioznosti. Kofein može kratkotrajno povećati krvni pritisak i ubrzati rad srca, što kod osjetljivih osoba može pojačati osjećaj nervoze, lupanje srca, mučninu, drhtavicu, nesanicu ili glavobolju.
Oprez kod lijekova i trudnoće
Kafa može uticati i na djelovanje pojedinih lijekova i suplemenata, pa treba biti oprezan ako se koriste lijekovi za pritisak, štitnu žlijezdu, antidepresivi, antibiotici, lijekovi za razrjeđivanje krvi, dekongestivi ili suplementi poput gvožđa, cinka i magnezijuma.
U tim slučajevima preporučuje se da se kafa i terapija vremenski razdvoje, a najbolji savjet može dati ljekar ili farmaceut.
Trudnicama se obično savjetuje ograničenje unosa kofeina na najviše 200 miligrama dnevno, što je približno jedna veća šoljica kafe.
Zaključak stručnjaka je jednostavan: kafa može biti koristan saveznik za energiju, ali nije svejedno kada je pijete. Za većinu ljudi najbolji izbor su sredina jutra i rani poslijepodnevni sati, dok kafu kasno popodne i uveče treba izbjegavati.