Australijska zabrana korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, koja je predstavljena kao pionirski potez u zaštiti djece na internetu, za sada nije ostvarila željeni učinak. Novo istraživanje regulatora za internet sigurnost eSafety pokazuje da je više od 80 posto djece nastavilo koristiti društvene mreže i tri mjeseca nakon što su nova pravila stupila na snagu.
Podaci objavljeni u petak pokazuju da su djeca uzrasta od 10 do 15 godina u martu koristila društvene mreže gotovo istim intenzitetom kao i prije zabrane, dok su roditelji u međuvremenu postali manje upoznati s njihovim navikama na internetu.
Broj naloga opao, ali ne i korištenje mreža
Iako je procenat djece koja imaju vlastite korisničke naloge pao sa 52 na 42 posto, većina maloljetnika nastavila je koristiti platforme. Zabilježen je osjetan pad broja naloga na YouTubeu, TikToku i Snapchatu, ali to nije značajno uticalo na ukupno korištenje društvenih mreža.
Iz eSafetyja navode da je većina mlađih od 16 godina uspjela zadržati postojeće profile ili otvoriti nove, prvenstveno zato što platforme nisu uspostavile pouzdane sisteme za provjeru starosti korisnika.
Australija prva uvela ovakvu mjeru
Australija je prva država koja je zakonski zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina, pozivajući se na zabrinutost zbog negativnog uticaja digitalnih platformi na mentalno i fizičko zdravlje mladih.
Ovaj model pažljivo prate i druge države koje razmatraju slične zakonske mjere.
Prije stupanja zabrane na snagu gotovo 86 posto anketirane djece koristilo je barem jednu društvenu mrežu s dobnim ograničenjem. Tri mjeseca kasnije taj procenat smanjen je tek na nešto više od 81 posto. Istovremeno, oko 58 posto ispitanika reklo je da društvene mreže koristi svakodnevno ili čak više puta dnevno, što je tek neznatno manje u odnosu na ranijih 60 posto.
Nema promjena ni u drugim navikama djece
Analiza nije pokazala značajnije promjene ni u drugim aspektima života djece. Vrijeme provedeno u sportskim aktivnostima, umjetnosti, muzici, druženju s porodicom i prijateljima ili učešću u aktivnostima lokalne zajednice ostalo je uglavnom nepromijenjeno.
Polovina djece koja su zadržala svoje profile izjavila je da platforme uopšte nisu tražile potvrdu njihove starosti. Drugi su naveli da su ranije registrovali naloge sa starijom godinom rođenja ili da su sistemi za procjenu dobi pogrešno zaključili da imaju više od 16 godina.
Regulator pojačava pritisak na tehnološke kompanije
Nalazi istraživanja uglavnom potvrđuju preliminarne rezultate objavljene još krajem marta. Nakon toga eSafety je pokrenuo istragu protiv pet velikih platformi – Facebooka, Instagrama, Snapchata, TikToka i YouTubea – zbog sumnje da nisu ispunile zakonske obaveze.
Australijska vlada je u junu najavila da će udvostručiti maksimalne novčane kazne za kompanije koje ne budu poštovale zabranu, kao i proširenje ovlaštenja regulatora za provođenje nadzora.
Iz eSafetyja poručuju da su uočena određena poboljšanja u postupanju tehnoloških kompanija od marta, ali da i dalje postoje ozbiljne sumnje u usklađenost pojedinih platformi sa zakonom. Kompanije Meta, Google, TikTok i Snapchat nisu komentarisale rezultate istraživanja.
Istraživanje obuhvatilo više od 4.000 porodica
Izvještaj su pripremili međunarodni univerzitetski istraživači koji su analizirali podatke prikupljene od više od 4.000 djece i njihovih porodica prije početka primjene zabrane i tri mjeseca nakon njenog stupanja na snagu.