Tim naučnika sa Bečkog univerziteta iz oblasti “Social, Cognitive and Affective Neuroscience Unit” u saradnji sa naučnicima Medicinskog fakulteta u Beču istraživali su efekte te “humanizacije”.
Empatija ili saosjećanje sa drugima izaziva u našem mozgu slične nervne i psihološke procese kao da lično doživljavamo određene situacije. Zamišljanje patnje osoba koji misle i osjećaju kao mi, dovelo bi do izraženog saosjećanja njihovih negativnih osjećanja.
Humanizovane osobe izazivaju empatiju i simpatiju . Uz pomoć magnetne rezonance bliže se istražuju efekti humanizacije na pro-socijalno ponašanje (spremnost za pomoć). Pri tom se kod različitih zadataka analizira pokrvljenost tkiva u mozgu.
“Test-osobama koje su se nalazile na skeneru magnetne rezonance dali smo najpre tekstove o imaginarnim osobama. Kod nekih tekstova bilo je potrebno da se test-osoba zamisli u ulozi druge osobe da bi je razumjela i mogla da odgovori na pitanja. Kod drugih, to nije bilo potrebno jer su se tekstovi i pitanja odnosili isključivo na konkretne informacije”, objašnjava Jasminka Majdandžić sa Instituta za psihološko istraživanje u Beču.
“U svakom slučaju trebalo je na kraju da učesnici studije odluče da li bi u jednoj fiktivnoj situaciji opisanu osobu žrtvovali, da bi spasili živote mnogih drugih ljudi,” dodaje Majdandžić.
Ispostavilo se da su humanizovane osobe kod takve dileme ređe žrtvovane od nehumanizovanih. Pored toga, humanizovane osobe se ocjenjuju kao humanije.
Ovi rezultati ukazuju na to da je obim u kojem mi druge osobe doživljavamo kao ljude sa mislima i osjećanjima odlučujući za naše pro-socijalno ponašanje prema njima. Pretpostavlja se da se i u istinitim kriznim situacijama, kao na primjer u slučaju akcije hitne pomoći, izvesna pristrasnost teško može potisnuti: mi favorizujemo osobe koje su slične nama.
Pod pojmom “humanizacija” podrazumijeva se doživljavanje drugih kao individua sa psihičkim stanjima kao što su misli, osjećanja i predstave. Naučnici su istraživali koliko humanizacija utiče na proces odlučivanja kod fiktivnih kriznih situacija. Našom predstavom o drugima može se manipulisati i ona nije konstantna.