U vrhu EU po smrtnosti od melanoma
Melanom kože je peti najčešće dijagnosticirani rak u oba spola – kod
muškaraca nakon raka prostate, pluća, debelog crijeva i mokraćnog
mjehura, a kod žena nakon raka dojke, debelog crijeva, pluća i tijela
maternice. On je jedan od 15 najčešćih uzroka smrti od raka u oba spola.
Ukupni trendovi melanoma kože rastu, kako u pogledu incidencije tako i
u pogledu mortaliteta, no postoje nacionalne i regionalne iznimke i
velika varijabilnost među zemljama EU, kako prema incidenciji tako i
prema smrtnosti. Procijenjene stope incidencije među zemljama EU su u
2020. varirale šest puta, a stope smrtnosti tri puta.
U EU su u 2020. zabilježena 50.972 nova slučaja kod žena te 55.379
kod muškaraca. U ženskoj populaciji zabilježen je 7031 smrtni slučaj, a u
muškoj 9457.
Prema stranici World Cancer Research Fund International,
Hrvatska je 2020. bila na visokom 8. mjestu u svijetu s 3.6 smrti od
melanoma na 100.000 stanovnika, iza Novog Zelanda, Norveške, Crne Gore,
Slovačke, Slovenije, Australije i Danske. Svjetski prosjek je 0.6.
Loš status Hrvatske potvrđuje i karta Europske komisije (dolje).
Petogodišnje preživljenje pacijenata s melanomom koji je
dijagnosticiran od 2000. do 2007. najviše je u zapadnoj Europi, a
najniže u nekim istočnoeuropskim zemljama. To se dijelom može pripisati
varijacijama u prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju raka.
Što je melanom i kako se razvija?
Melanom je vrsta raka kože koji se razvija kada melanociti (stanice
koje koži daju preplanulu ili smeđu boju) počnu rasti van kontrole.
Najvažniji faktor rizika je izloženost ultraljubičastom zračenju koje
prirodno dolazi od sunca ili iz umjetnih izvora kao što su solariji.
Rizik je najveći kod osoba svijetle puti koje imaju niske razine
pigmenta melanina, a češće obolijevaju muškarci nego žene. Najčešći je
među bijelcima europskog podrijetla, a najniži u azijskim i afričkim
zemljama. Po incidenciji predvode Australija i Novi Zeland.
Melanomi se obično javljaju na koži, no rijetko se mogu pojaviti i u
ustima, crijevima ili oku. Kod žena se najčešće javljaju na udovima, a
kod muškaraca na trupu, odnosno leđima. Oko 25% melanoma razvija se iz
madeža. Promjene koje mogu ukazivati na melanom uključuju povećanje
veličine madeža, nepravilne rubove, promjene u boji, svrbež ili
ljuštenje kože.
Kako spriječiti razvoj melanoma?
Stranica najveće neprofitne organizacije koja financira istraživanje raka kože Melanoma Research Alliance (MRA)
ističe da je oko 90% svih melanoma izravno povezano s izlaganjem
ultraljubičastom zračenju sunca. To znači da se njegovo nastajanje može
spriječiti tako da izbjegavamo izlaganje suncu, osobito u dijelovima
dana kada je UV zračenje najjače, te da koristimo odgovarajuću zaštitu,
poput suncobrana, šešira, odjeće, naočala i krema za sunčanje.
MRA predstavlja tri jednostavna pravila za zaštitu kremama.
Široki spektar. Treba voditi računa o tome da na
deklaraciji krema piše da pružaju zaštitu širokog spektra. Kreme za
sunčanje širokog spektra štite od UVA zraka koje uzrokuju starenje kože i
nastajanje bora te od UVB zraka koje spaljuju kožu. Važno je pronaći
kremu za sunčanje koja pruža zaštitu širokog spektra jer rak može
uzrokovati izloženost svim ultraljubičastim zrakama, kako UVA tako i
UVB!
Visoki faktor. Kreme moraju imati visoki faktor
zaštite, najmanje SPF 30. SPF, ili faktor zaštite od sunca, mjeri koliko
je UVB zračenja potrebno da uzrokuje opekline u odnosu na nezaštićenu
kožu. Kako se SPF povećava, povećava se i relativna zaštita od opeklina.
Krema za sunčanje označena kao SPF 15 zaštitit će kožu od oko 93% UVB
zraka, a SPF 30 od oko 97%. Što je SPF veći, to nudi veću zaštitu, što
vrijedi sve do oko SPF 50. Nakon tog faktora svi viši faktori uglavnom
će samo koštati više, dok će dodatna korist biti mala. Ovdje treba imati
na umu da je zaštita koju dobivamo gotovo uvijek manja od one koja se
reklamira jer ljudi obično koriste manje kreme za sunčanje nego što se
koristi prilikom testiranja!
Otpornost na vodu. Nijedna krema za sunčanje nije
trajno vodootporna. Otpornost može biti deklarirana da traje od 40 do 80
minuta. Ako koristite kreme za koje piše da su vodootporne, i dalje
ćete morati obratiti pozornost kada se kupate ili se znojite i voditi
računa da je ponovno nanesete, no nećete se morati tako često mazati kao
kremama za koje ne piše da su vodootporne.
MRA napominje da treba imati na umu sljedeće: krema za sunčanje dobra
je samo onoliko koliko je često nanosite. Nemojte štedjeti. Kreme za
sunčanje djeluju, ali samo ako ih pravilno i dovoljno često nanosite u
skladu s uputama. Prilikom mazanja cijelog tijela treba nanijeti oko 30
grama kreme, što je otprilike zapremina čašice za rakiju, odnosno 0.35
dl.
Ne, kreme nisu kancerogene
Većina proizvoda za zaštitu od sunca djeluje tako da upija,
reflektira ili raspršuje sunčeve zrake. Ovi proizvodi sadrže kemikalije
koje u interakciji s kožom štite od UV zraka. Sredstva za zaštitu od
sunca širokog spektra štite od UVA i UVB zraka, dvije glavne komponente
sunčevih zraka.
Na internetu se mogu naći teze da su kemikalije u kremama za sunčanje
kancerogenije od samog sunčanja. No, MRA ističe da su one apsolutno
sigurne. Naime, Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) rigorozno
procjenjuje sve kreme za sunčanje prije nego što budu stavljene na
tržište kako bi se osiguralo da su i sigurne i učinkovite.
Slično vrijedi i u EU.
Koliko sunčanja treba za dovoljne količine vitamina D?
Izlaganje suncu važno je zbog stvaranja vitamina D. Stručnjaci
procjenjuju da je 10-ak minuta sunčeve svjetlosti ranog poslijepodnevnog
sunca svaki dan dovoljno za bijelce da održe dovoljne razine vitamina D
tijekom cijele godine. U ovoj procjeni pretpostavlja se da bi ljudi od
lipnja do kolovoza bili u kratkim hlačama i majicama, dok bi ostatak
godine suncu bila izložena samo lica i ruke.
Ljudsko tijelo počinje razgrađivati vitamin D kada ga ima previše,
tako da ga nema smisla stvarati kampanjskim izlaganjem suncu – ključ je
po malo i često.
Ljudima tamnosmeđe kože za isti efekt treba nešto više vremena – oko 25 minuta izlaganja suncu.
Mnogi ljudi boje se da njihovo tijelo bez puno sunčanja neće stvoriti
dovoljno vitamina D. Test krvi jedini je način da saznate jesu li vaše
razine vitamina D dovoljne. MRA potiče sve da se čuvaju opasnosti od
izlaganja UV zračenju i savjetuje da se ljudi ne izlažu riziku od
melanoma i drugih karcinoma kože radi vitamina D. Ako vi i vaš liječnik
procijenite da ne dobivate dovoljno vitamina D, tu su vitaminski
suplementi koji nude siguran alternativni izvor vitamina D, bez rizika
za razvoj raka.
Koliko često treba kontrolirati madeže?
Pregled kože, odnosno pregled madeža, spada u skupinu skrining pregleda za rano otkrivanje melanoma.
Jane Basarovski, dr. med., specijalist dermatovenerolog iz Specijalne
bolnice Arithera, smatra da je preglede madeža dobro obaviti jednom
godišnje.
“Ako je sve uredno na tom pregledu, nastavlja se s jednogodišnjim
kontrolama. Ako osoba spada u rizičnu skupinu za nastanak raka kože –
svjetla put, često neodgovorno izlaganje suncu ili solariju, opekline od
sunca, rak kože u obitelji – ili je već odstranila rak kože, pregled se
može obavljati i svakih 6 mjeseci”, kaže Basarovski.
“Rak kože je rijedak u djetinjstvu, ali se svakako preporučuje
redovito praćenje razvoja madeža kod djece. Ako se primijeti nagli ili
brzi rast madeža ili kožne tvorbe te neke promjene u postojećim
madežima, preporučuje se pregled i djeteta”, dodaje.
Kako izgleda otklanjanje madeža?
Basarovski je za Index objasnio kako izgleda procedura otklanjanja madeža.
“Nakon pregleda madeža, ako se izdvoji nepravilan madež ili se
postavi sumnja na melanom, preporučuje se kirurško uklanjanje izdvojenog
madeža u cijelosti uz patohistološku pretragu. Nije potrebna posebna
priprema, zahvat se obavlja u lokalnoj anesteziji te je bezbolan. Izreže
se komadić kože s madežom – površinski i duboki sloj kože, do potkožja,
rana se potom šiva i zacjeljuje oko dva tjedna, kada se skidaju konci.
Patohistološka pretraga potvrđuje ili isključuje sumnju te, u slučaju
raka kože, daje vrijedne informacije potrebne za određivanje stadija
bolesti te prognoze”, tumači naš sugovornik.
Koje su kreme na našem tržištu najbolje?
Postoje brojne kreme koje će odraditi ono za što su namijenjene. No,
Basarovski kaže da najčešće preporučuje medicinsku kozmetiku, kreme s
visokim faktorom zaštite (30 i 50+) i širokim spektrom (UVB i UVA
zaštita).
“Primjerice, Heliocare, Anthelios i Sunsimed imaju odlične kreme i
posebne linije za različite tipove kože. Kao što je već navedeno,
iznimno je važno više puta nanositi kremu, kad smo više izloženi suncu,
osobito nakon kupanja i tuširanja”, upozorava Basarovski.
Treba se odgovorno odnositi prema sunčanju
Basarovski ističe da odgovorno ponašanje na suncu i izbjegavanje upotrebe solarija znatno smanjuju rizik od nastanka raka kože.
“Redovitim dermatološkim pregledima možemo otkriti rak kože u ranom stadiju, kada je još uvijek izlječiv”, zaključuje.