Postala je to i prva rečenica omiljenog “Hobita” – čija će dugoočekivana filmska adaptacija, barem njezin prvi dio, konačno biti premijerno prikazana ove godine, u prosincu .
Puštanje prvog službenog trailera zainteresiralo je milijune, a u Washington Postu su komentirajući reakcije zagriženih i zadovoljnih fanova napisali: “Čujete li tu buku? To su zvukovi obožavatelja Tolkiena i Jacksona koji upravo plaču od sreće.”
Već je moguće i preko Ladbrokesa kladiti se na to hoće li novo čedo Petera Jacksona ući u povijest kao film koji je osvojio najviše Oscara te oboriti zarade u kinima.
“Hobit” je, ako je uopće bitno napominjati, svojevrsni prolog “Gospodara prstenova”, roman čija se radnja odvija 60 godina prije sudbinske bitke za Međuzemlje.
Obitelj Baggins
U središtu radnje je hobit Bilbo Baggins, pripadnik obitelji “koja od pamtivijeka živi u okolici Brijega, a uglavnom su ih smatrali vrlo uglednom obitelji ne samo zato što se bili bogati nego i zato što se nikad nisu upuštali u pustolovine niti činili išta neočekivano. Mogli ste unaprijed znati što će jedan Baggins o bilo čemu kazati, a da ga i ne pitate za mišljenje.”
I baš takav, pouzdan i predvidljiv, hobit jednog dana ugleda čarobnjaka Gandalfa i nađe se u “vratolomnoj potrazi za zmajevim zlatom u društvu trinaest patuljaka predvođenih Thorinom.”
Očekivanja od filma su velika. Zarada na spektakularnoj ekranizaciji trilogije “Gospodara prstenova” iznosila je više od 6 milijardi dolara, od čega se samo na ulaznicama zaradilo gotovo tri milijarde te se višestruko opravdalo uloženih 285 milijuna dolara. Filmovi su nagrađeni sa 17 Oscara, a na Novom Zelandu, gdje je film sniman, broj turista, koji su došli obići filmske lokacije, porastao je za 40 posto.
Unatoč svim tim brojkama, priča o ekranizaciji “Hobita” nije išla glatko,premda je u prvobitnoj Jacksonovoj viziji upravo taj roman trebao biti predložak za prvi dio trilogije.
Godine 2007. potvrđeno je da se kreće u ekranizaciju, te da će Peter Jackson biti producent Hobita, ali ne i redatelja.
Bitka za postotak
“Nije mi izazov natjecati se s prijašnjim filmovima”, obrazložio je. Kao redatelj imenovan je Guillermo del Toro.
Uslijedila je jedna u nizu sudskih bitki, ovaj put između filmskih producenta i Tolkienove zaklada te Harper Collinsa, koji su zahtijevali svoj postotak zarade od ekranizacije “Gospodara” . Slučaj je završen 2009. godine izvansudskom nagodbom.
Samo je jedan Bilbo
Potom se vijećalo hoće li se ili neće film snimati na Novom Zelandu… Otezanja su utjecalo na Del Torovu odluku da se 2010. godine, nakon dugogodišnjih otezanja, povuče iz projekta. U jesen 2010. konačno je službeno je potvrđeno da se kreće u snimanje u 3 D tehnici, s Jacksonom kao redateljem. Saznalo se i da će Bilboa glumiti Martin Freeman.
“Unatoč različitim spekulacijama o ulozi, za nas je oduvijek bio samo jedan Bilbo Baggins. Rijetko kad nabasate na glumca za kojeg znate da je stvoren za neku ulogu, kao što je slučaj s Martinom Freemanom. On je inteligentan, zabavan, nepredvidljiv i hrabar. Baš kao Bilbo”, komentirao je Jackson.
U filmu će se pojaviti i dio glumaca poznatih iz “Gospodara” kao što su, primjerice, Cate Blanchett, Christopher Lee, Andy Serkis, Ian McKellen, Elijah Wood i Orlando Bloom. No, baš kao što i trailer pokazuje, “Hobit” nije isto što njegov daleko mračniji nastavak “Gospodar prstenova”.
U tom romanu nema borbe dobre i zla mitskih dimenzija, nema nenadoknadivog gubitka. Prsten još uvijek uvijek nije svemoćni talisman zla, o kojem ovisi sudbina slavnog Tolkienova svijeta.
300 milijuna dolara
“Hobit” je, ipak, u prvom redu roman za djecu, priča “o tome kako se jedan Baggins upustio u pustolovinu i našao se u situaciji da čini i govori posve neočekivane stvari”.
Što ne znači da je milijunima obožavatelja – koji su se preko njega inicirali u Tolkienov svijet – manje važan. S proračunom od 300 milijuna dolara, koliko mu je na raspolaganju, Jackson ne bi smio razočarati. Barem se tako nadamo.