Roditeljstvo u svakom dobu podrazumijeva brojne izazove. Ipak, iz današnje
perspektive, mogu nam se učiniti romantična vremena „zajednica“ protiv kojih
smo se u svom emancipatorskom procesu borili, i mogućnost da u višečlanim
porodicama koje su objedinjavale nekoliko generacija, brigu o djeci vode oni
koji ne moraju da rade. Uprkos takvim prednostima, i eventualnom žalu za
prošlim vremenima sa nizom praktičnih olakšica, ostaje uvijek socijalizacija
kao jedan od ključnih preduslova razvoja djeteta. A ona neminovno uključuje
nimalo lak proces razdvajanja djece od roditelja.
U savremenom dobu roditeljima radno vrijeme najčešće počinje u devet i traje do
sedamnaest sati. Onda kada djecu ostavljaju u vrtićima na koje su mjestom
stanovanja orijentirani, osmosatna razdvojenost od djece podrazumijeva još dva
sata na putu do posla i tokom povratka. Kada bi djeca zajedno sa roditeljima
mogla na posao, bio bi to za mnoge idealan koncept. Samo što produktivnost
roditelja-uposlenika ne bi baš bila na zavidnoj razini. A o tome koliko je
neprirodno da djeca odrastaju između kompjuterskih zaslona i strategija
poslovanja, ne treba ni govoriti. Ali zato postoji optimalno rješenje između
koncepta rodovske zajednice, pretjeranog razdvajanja djece od roditelja,
odlaska djece s roditeljima na posao i onoga što bi bilo najprihvatljivije i za
mališane i za njihove majke i očeve. To je briga o djeci unutar kompanija. To
su vrtići koji djeluje po svim pedagoškim principima a koji se nalaze u samoj
zgradi u kojoj neko od roditelja radi ili u njenoj neposrednoj udaljenosti.
Spoznaja da su roditelj i dijete uvijek u blizini daje i jednom i drugom
osjećaj neophodne sigurnosti. U konačnici imamo dijete koje se u mnogo
relaksiranijoj atmosferi priprema za koncept obaveza i odgovornosti koje život
donosi, i produktivnijeg roditelja na poslu, koji se u punom kapacitetu može
posvetiti radnim zadacima, kako bi tom istom djetetu osigurao elementarnu
egzistencijalnu udobnost.
Bolji uslovi za djecu kao dio kolektivnog značaja
„Često zanemarimo dugoročne rezultate rješavanja ovog problema. Nije važno samo
posmatrati šta dobijaju kompanije ili država, socijalni aspekt je veoma lako previdjeti.
Dugoročna i bolja briga o djeci koristi svima nama. Od roditelja, staratelja,
poslodavaca, zajednice, države… ali što je najvažnije, doprinosi samoj djeci. Poboljšanje
usluga koje pružamo djeci, doprinosi stvarnim prednostima za cijelu zajednicu.
Tu uključujemo angažman u učenju, stabilnost porodice, ekonomski se osnažuju
roditelji-staratelji i dolazimo u situaciju da se poboljšavaju životne šanse
onih koji učestvuju na tržištu zapošljavanja.
Ovo je posebno važno za djecu koja su u nepovoljnom položaju, bilo da su to
djeca iz siromašnijih porodica, ili su porodice iz ruralnih sredina ili je
riječ o onim porodicama koje nemaju ekonomskih uslova da djecu pošalju u
vrtiće“, objašnjava Željko Karanović, projektni direktor MarketMakers projekta.
Ovaj projekat podržan je od Vlade Švicarske, a implementiraju ga konzorcij
Helvetas i Kolektiv d.o.o.,
zajedno sa partnerima ulaže u povoljnije uslove zapošljavanja mladih ljudi.
MarketMakers je svojevremeno proveo i pilot projekat brige o djeci unutar
partnerskih kompanija.
CaDa Solutions d.o.o. bila je dio tog pilot projekta. I sami su još 2019.
godine razmišljali o adekvatnijoj brizi za djecu njihovih saradnika i saradnica
kojih je 250 i od kojih većina ima mališane u potrebi za dnevnom brigom. Prije
realizacije organizovanja brige o djeci unutar kompanije, napravljena su
istraživanja o potrebama njihovih uposlenika-roditelja i djece o kojoj će se uz
koncept koji još uvijek nije dio redovne prakse, brinuti.
„Prvu fazu pilot projekta smo
uradili u suradnji sa partnerskom organizacijom MarketMakers, a taj dio se
odnosio na opremanje objekta u te svrhe, te uspostavljanje svih preduvjeta da
bi naš Edukativni centar – CaDa Kids Corner mogao početi sa radom. Faza pilot
projekta trajala je 18 mjeseci, te je nakon toga naš Edukativni centar zaživio
i radimo u punom kapacitetu.
Na samom početku realizacije ovog projekta imali
smo oko desetoro djece sa kojima su radile tri učiteljice. Trenutno imamo
između 25-30 djece sa kojima radi pet učiteljica“, kaže Adela Hadžiomerović,
projekt menadžerica CaDa-e, napominjući, što je najvažnije, da je pored
prvobitne namjene vrtića kao dnevne brige za djecu njihovih saradnika i
saradnica, on istovremeno otvoren i za djecu roditelja koji rade u susjednim
firmama.
Briga o djeci unutar kompanija kao najbolji
početak života djeteta
Fokus inicijative
MarketMakersa bio je na razlozima zbog kojih kompanije trebaju pristupiti
ovakvom načinu organizovanja, a sam koncept razvoja projekta i osmišljavanja
načina brige o djeci bio je prepušten kompanijama koje su ga realizovale uz
dogovor i već spomenuto istraživanje sprovedeno među roditeljima-uposlenicima.
Uz uvažavanje činjenice da samo opremanje vrtića i adekvatnog didaktičkog
materijala ne uključuje velike izdatke, posebno ne za uspješne kompanije. Iako
Bosna i Hercegovina ima brojne ekskluzivnosti kada je o problemima riječ, u
ovom slučaju nismo usamljeni, postoje neuporedivno razvijenije zemlje koje još
uvijek, nažalost, nisu riješile adekvatan način brige o djeci unutar kompanija.
„Istraživanja pokazuju da ovakav pristup daje djeci
najbolji početak u životu i poboljšava njihove emocionalne, društvene i
kognitivne sposobnosti te ima uticaj na njihova kasnija postignuća.
Istraživanja sa zapadnih tržišta koja samo analizirali i uzeli u obzir prije
nego što smo krenuli sa pilot projektom ukazuju da se, dostignuća djece u
govoru, čitanju i računanju povećavaju srazmjerno broju mjeseci koje su proveli
u predškolskim ustanovama“, kaže Željko Karanović projektni direktor MarketMakersa.
Tokom realizacije pilot projekta u CaDa Solutions, ali i danas,
bili su fokusirani na osluškivanje potreba roditelja i djece. Za sada imaju
samo pozitivne reakcije i od svojih malih štićenika i od njihovih roditelja.
Prvenstveno je važna blizina koju stalno treba napominjati, i koja i djeci i
roditeljima daje neophodnu sigurnost.
„Roditelji su svakodnevno informisani o tome šta su djeca radila u toku jednog
radnog dana. Radno vrijeme našeg Centra je također nešto, što našim
uposlenicima puno znači, s obzirom na to da se u našoj kompaniji radi u
smjenama. Ponude u našem Edukativnom centru su raznovrsne, za razne starosne
skupine djece tako da su svi zadovoljni. Učiteljice se trude maksimalno da
svako dijete uđe i izađe iz našeg Centra nasmijano”, objašnjava projekt
menadžerica CaDa-e.
Prilagođavanje
individualnim potrebama djeteta
Često zaboravimo na individualne potrebe djece, kao i njihovih roditelja,
na dječije specifičnosti i nespremnosti da tokom cijelog dana budu bez roditeljskog
prisustva. Takođe mnogi roditelji danas, zahvaljujući savremenim načinima
poslovanja, nisu prinuđeni da provode cijeli dan u kancelariji. Ipak, kada su
djeca unutar konvencionalne institucionalne brige o njima, uobičajena satnica
se mora poštovati. I ne možemo djecu dovoditi i odvoditi onda kada nama
odgovara. To su uglavnom poludnevni ili cjelodnevni boravci. CaDa Centar za
dnevnu brigu o djeci je potpuno prilagođen i individualnim potrebama djece i
njihovim roditeljima.
Iako 85 procenata korisnika borave na mjesečnom nivou tokom cjelodnevnog
boravka, odnosno onoliko koliko traje konvencionalno radno vrijeme roditelja,
ovaj Centar nudi mogućnost i dnevnog boravka ili boravka po satu. Imati privilegiju
da na sat vremena ostavimo dijete a znati da će imati najbolju njegu, da zbog
tog sata ne moramo uključiti cijelu porodičnu logistiku kako bi mama ili tata
otišli obaviti radni zadatak, jedna je od najvećih prednosti ovakvog vida brige
o djeci.
„Ovo je u skladu sa CaDa
fleksibilnim pristupom našim saradnicima – omogućavajući ljudima da svoje radno
mjesto i radne dane/sate prilagode svojim ličnim okolnostima“, napominje naša
sagovornica.
Briga o djeci svojih uposlenika jedan je od ključnih preduslova da kompanija
postane poželjan poslodavac. U CaDa Solutions su upravo to uspjeli zahvaljujući
uspješnoj realizaciji pilot projekta sa MarketMakersom koji je prerastao u
trajni koncept brige o djeci unutar kompanije njihovih uposlenika i uposlenica.
I pomenuti benefiti nisu samo vezani za jedno radno okruženje i njegov
prosperitet. Dugoročno se reflektuju na ostanak mladih, obrazovanih i sposobnih
ljudi u našoj zemlji, koji uz adekvatnu profesionalnu satisfakciju i sigurnost
za vlastitu djecu, neće imati potrebu odlaziti van granica naše zemlje i nuditi
svoje znanje i vještine, formirane u Bosni i Hercegovini, na međunarodnom
tržištu rada.
„U našem Edukativnom Centru CaDa Kids Corner
uglavnom se osluškuju potrebe djece. Sve je na dobrovoljnoj bazi, tako da djeca
nisu primorana da rade ono što ne žele. Mi nismo klasični vrtić, ali imamo
svakako mjesečne planove i programe, koji se prilagođavaju. Starosna dob djece
u našem Centru je od tri do šest godina, mada često znamo izaći u susret našim
saradnicima, te ponekad dođu i malo mlađa ili starija djeca.
Ono što smo mi primijetili, nakon analiza i
anketa koje su sprovedene je smanjen odlazak radne snage i izostajanje s posla,
povećavala se produktivnost, dobrobit, zadovoljstvo i lojalnost zaposlenika.
Naša kompanije je postala kompanija koja njeguje porodične vrijednosti te se
vrlo brzo izdvojila kao poželjan poslodavac“, navodi Hadžiomerović.
Stimulativno porezno okruženje kao poticaj
odgovornijem poslovanju
i brizi o djeci
Ključni preduslov za stvaranje organizovane brige o djeci
unutar kompanija bio bi u stimulativnom poreznom okruženju, olakšicama a ne
dodatnim dadžbinama za one koji se odluče na ovaj izbor.
I kao što navodi Željko Karanović, projektni direktor MarketMakersa, ne treba
imati iluzije da ovaj koncept rješava sve probleme, ali olakšava i doprinosi
brojnima koji se za njega odluče.
„Kao i svaki problem koji je društvene prirode, on ima više stepenica, odnosno
više stvari o kojima se treba voditi računa. Srž svega je prilagoditi
regulativu onome što je potrebno roditeljima, ne obrnuto. Treba napomenuti da
trenutno u zemlji nemamo ni dovoljno radne snage i poslodavci trebaju nastojati
stvarati stimulativan okvir za one koji će ostati ovdje da rade. A u prvom redu
treba rješavati porezni režim koji je u drugim zemljama u segmentu olakšica,
davno regulisan“, zaključuje Karanović.
„Država bi svakako mogla dati
veliki doprinos organizovanju ovakvih načina brige o djeci uvođenjem
neoporezive brige o djeci. Konkretno u našem slučaju kada se radi o načinu
brige o djeci unutar kompanije, bilo bi dobro da je trošak poslodavca za brigu
o djeci radnika oslobođen poreza na dohodak. Do sada je država omogućila
ženama/majkama sa troje i više djece rad na četiri sata u drugoj godini
djeteta. Naš savjet bi bio da se to pravilo uvede već od prvog djeteta, jer
majke najčešće odustaju od povratka na posao, nakon porodiljskog odsustva.
Društvo će imati najveće benefite ako rastereti,
odnosno skrati radno vrijeme roditelja u prvim godinama roditeljstva, jer se
tada stvaraju emocionalna, intelektualna i druge povezanosti roditelja sa
djecom. Taj dio skraćenog radnog vremena da se nadoknadi poslodavcu ili direktno
roditelju“, objašnjava Adela Hadžiomerović, projektna menadžerica CaDa-e.
I ona, kao većina onih koji su upoznati sa inovativnijim pristupima brige o
djeci smatra kako je ulaganje u djecu u njihovom najranijem dobu najpametnija
investicija koju država može napraviti. Dostupnost i kvalitet predškolskih
ustanova nisu samo pogodnost za djecu i njihove roditelje nego i dio ključnih
preduslova socijalnog i ekonomskog razvitka jedne države.
Pored toga ne smijemo zaboraviti kako je razvoj ličnosti kao dugotrajan i
složen proces najintenzivniji u djetinjstvu. Da li će i koliko vaspitanje biti
u funkciji razvoja ličnosti zavisi od njegove koncepcije, cilja i zadataka
vaspitanja ali i od onih koji njime rukovode kao i uslova u kojima se proces
ostvaruje. Adekvatna briga o djeci ključni je dio brige o našoj budućnosti.