Takvu poruku sadrži film Čuvari formule čiju režiju i scenarij
potpisuje Dragan Bjelogrlić koji istodobno igra epizodnu ulogu
Aleksandra Rankovića, nekadašnjeg svemoćnog Titova zamjenika i šefa
jugoslavenske tajne policije.
Regionalna premijera Čuvara formule upriličena je u utorak u okviru
29. Sarajevo Film Festivala (SFF), samo dva dana nakon što je film na
festivalu u Locarnu gdje je imao svjetsku premijeru dobio dvije nagrade,
i to za scenarij i za najdojmljiviju poruku.
Film ima i podnaslov “lančana reakcija” što je izravna aluzija na
njegov sadržaj, a nastao je po romanu Gorana Milašinovića Slučaj Vinča.
Uz Bjelogrlića koscenaristi su i Vuk Ršumović te Ognjen Sviličić.
Glumačku postavu čini šarolika ekipa od već afirmiranog Radivoja Bukvića
preko Mikija Manojlovića pa do francuskih glumaca poput Alexisa
Mannetija i plejade mladih likova čije vrijeme tek dolazi.
Temelj filma je istinita priča
Temelj filma je istinita priča o incidentu u Nuklearnom institutu u
Vinči u Srbiju u listopadu 1958. godine kada je skupina istraživača bila
ozračena zbog istjecanja radioaktivnog materijala iz reaktora.
Oni su nakon toga zahvaljujući osobnim vezama Pavla Savića, tada
vodećeg jugoslavenskog nuklearnog fizičara kojega glumi Manojlović,
prebačeni na liječenje u Francusku kako bi im tamo pokušali pomoći iako
poznatog tretmana za takve slučajeve tada nije bilo, a svaka ozračena
osoba bila je unaprijed osuđena na smrt.
Zahvaljujući nevjerojatnoj upornosti francuskog onkologa Georgesa
Mathea na njima je prvi put iskušana metoda presađivanja koštane srži
koja je unijela revoluciju u medicinsku znanost. Čuvari formule od drame
prerastaju u politički triler kada se otvara pitanje s čim su ozračeni
znanstvenici u Vinči zapravo eksperimentirali dok ih je vodio fizičar
Dragoslav Popović.
Njegov je cilj bio izazvati lančanu reakciju radeći sa sirovinama do
kojih se uopće moglo doći u Jugoslaviji potkraj 50-ih godina, no što je
trebalo uslijediti nakon toga ostaje predmetom nagađanja iako na kraju
filma stoji kako je jugoslavenski program Atomska bomba službeno
zatvoren 1962. godine.
Bjelogrlić sam kaže kako vjerodostojnih dokumenata o postojanju
takvog programa nema, a Popović je nakon incidenta u Vinči s tog
instituta sklonjen. On i Savić do kraja života su se prepirali oko toga
što je zapravo prouzročilo curenje radijacije 1958. Bjelogrlić od toga
smatra puno važnijom činjenicu da je u konačnici prevladalo nastojanje
da se ljudima pomogne.
“‘Formula zla’ tako je lančanom reakcijom proizvela ‘formulu dobra'”,
kazao je redatelj pojašnjavajući i što mu je bio glavni motiv da
filmski obradi ovu priču.