Bio je to njegov prvi veliki uspjeh, a mediji su zahvat gotovo jednoglasno prozvali revolucionarnim.
Danas znamo da to nije istina, a ozbiljne zdravstvene komplikacije
koje su zadesile njegovu pacijenticu dugo su vremena bile obavijene
velom tajne. U isto vrijeme, Macchiarinijeva je karijera cvjetala. Radio
je na prestižnom švedskom institutu Karolinska gdje je unaprijedio
svoju tehniku, a prva osoba koja se okoristila ovim napretkom bio je
Andemariam Beyen, čiji je oporavak slavnom kirurgu osigurao mjesto na
naslovnici New York Timesa.
O njemu je snimljen i dokumentarac “A Leap of Faith”, a budućnost u
kojoj ćemo bolesne organe ili dijelove tijela zamijeniti umjetnima,
zahvaljujući Macchiariniju djelovala je još bliže.
Međutim, prošle godine na vidjelo je izašla ružna istina. Od 17
pacijenata kojima je Macchiarini pomogao većina ih je mrtva, uključujući
i Beyena. Oni preživjeli, uključujući i Castillo, danas su živi unatoč
umjetnim dušnicima.
Vjenčanje stoljeća
U siječnju prošle godine, Vanity Fair objavio je i ne tako pohvalnu
priču o njegovoj aferi s producenticom dokumentarca “A Leap of Faith”,
Benitom Alexander, a do trenutka emitiranja, par je već planirao
vjenčanje.
Macchiarini se često hvalisao svojim poznatim prijateljima. Na listi
uzvanika bili su bračni par Obama i Clinton, Vladimir Putin, Nicolas
Sarkozy i ostali svjetski moćnici. Andrea Bocelli trebao je pjevati na
vjenčanju, a vjenčao bi ih ni više ni manje nego papa Franjo.
Preciznije, to je priča koju je svojoj zaručnici servirao Macchiarini.
Kako se datum ovog “vjenčanja stoljeća” približavao, Benita je počela
otkrivati istinu. Sve ovo bila je najobičnija laž, a čak ni obično
vjenčanje nije dolazilo u obzir jer slavni kirurg još je uvijek bio u
braku. Ova nevjerojatna laž autore članka navela je da angažiraju
harvardskog profesora Ronalda Schoutena, inače stručnjaka za psihopate,
koji je konstatirao da je kirurg ekstremni primjer prevaranta.
Mnogi su se tada zapitali: Ako je Macchiarini patološki lažljivac, je li varao i pacijente, kolege i znanstvenu zajednicu?
Odgovor je stigao nekoliko tjedana kasnije.
Revolucionarna laž
Na švedskoj televiziji prikazan je trodijelni dokumentarac
“Experimenten” (eksperiment) u kojem se tvrdi da su umjetni dušnici
izazvali više štete nego koristi i da je to podatak koji je Macchiarini
godinama prikrivao u svojim radovima i intervjuima.
Institut Karolinska odmah je pokrenuo istragu i za samo nekoliko dana
izdao priopćenje u kojem stoji da se Macchiarinijev ugovor neće
produžiti. I dok je njegova karijera doživjela golem udarac i dalje je
ostalo pitanje tko mu je dopustio da tako dugo provodi svoje opasne
eksperimente.
Njegova slava osigurala mu je povlašteni položaj. Radio je što je god
želio, a svoje je umjetne dušnike ugradio u troje pacijenata, a budući
da se radilo o novom zahvatu, prvo su trebali biti provedeni
eksperimenti na životinjama. To se nije dogodilo. Nisu odradili procjenu
rizika, nisu imali potrebne dozvole, a nisu čak tražili ni odobrenje
etičkog odbora. Iako je bio u centru pažnje, njegov status “zvijezde”
osigurao mu je da prođe ispod radara.
Olakotna okolnost bila je i to da njegovi pacijenti nisu imali
alternativu, a vremena je bilo malo. U takvim slučajevima postoji “rupa”
u pravilima koja mu je omogućila da učini što je učinio. Ta priča nije
prošla kroz istražitelja koji su tvrdili da okolnosti slučaja ne
mijenjaju činjenicu da je sigurnost pacijenata na prvom mjestu.
Istraga je pokazala i da svi pacijenti nisu bili “jednom nogom u
grobu”. Primjerice, Beyene je, unatoč karcinomu bio u relativno dobrom
zdravstvenom stanju, a od simptoma je imao samo kašalj. No, čak i da su
mu dani bili odbrojani, to ne bi opravdalo ono što mu je priuštio
Macchiarini.
Beyene je umro dvije i pol godine nakon operacije, a razlog je bio
kvar na umjetnom dušniku. Pierre Delaere, profesor respiratorne
kirurgije na belgijskom KU Leuvenu, u dokumentarcu je izjavio: “Da moram
birati između sintetske traheje i streljačkog voda, izabrao bih ovo
drugo jer to bi bio manje bolan oblik smaknuća”.
Neki su sumnjali od samog početka
Inače, Delaere je od samog početka sumnjao u uspjeh zahvata tvrdeći
da je loš ishod samo pitanje vremena – tjedni, mjeseci ili nekoliko
godina.
No, njegova kritike nisu naišle na plodno tlo. Podrška Macchiariniju
je bila snažna unatoč negativnim osvrtima. Kasnije su se pojavile i
pritužbe kolega koji su tvrdili da Macchiarini uljepšava rezultate i u
opasnost dovodi zdravlje pacijenata. Štoviše, jedan od kolega koji su ga
javno prozvali, Karl-Henrik Grinnemo, zamalo je ostao bez posla dok su
ostali “zviždači” kažnjeni.
Nakon izbijanja skandala, mnogi Macchiarinijevi pomagači s instituta
Karolinska ostali su bez posla, ali radi se o samo tri pacijenta, ostali
su liječeni u Španjolskoj, Italiji, Rusiji i SAD-u ali nitko zbog toga
još uvijek nije kažnjen.
The Guardian dodaje i da je polje istraživanja matičnih stanica,
statistički gledano, sklono skandalima pa slučaj Macchiarinija nije
usamljen. Unatoč nekim golemim iznimkama, američki FDA (Food and Drug
Administration) nedavno je u New England Journal of Medicine objavio
članak u kojem stoji da, generalno gledajući, istraživanja matičnih
stanica nisu donijela očekivane rezultate. To je dovelo ne samo do
nerealnih očekivanja i prilično nekritičnih osvrta.
Velik dio krivnje pada na mainstream medije (primjerice, NBC-jev “A
Leap of Faith”) koji krajnje nekritično pristupaju ovoj temi. Bilo kako
bilo, ova priča ima poruku, a ona je da unatoč svemu moramo biti oprezni
kada pričamo o “mesijama svijeta medicine” i njihovim obećanjima.