Danas je Uskrs, najveći hrišćanski praznik, kojim se slavi centralni događaj hrišćanstva – Hristovo uskrsnuće od mrtvih. Spomen Hristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Najranije hrišćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile su uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnog dolaska Gospodnjega.
Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, Uskrs se slavi unutar toga vremena.
Porijeklo Uskrsa je u židovskom prazniku Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.