Za nekoliko poznatih pisaca i intelektualaca verzija takve “deponije digitalnog uma” već je realnost, pa je npr. 17.198 elektronske pošte književnice Suzan Zontag dostupno zainteresovanim na kompjuteru u “Special Collections” čitaonici biblioteke na američkom univerzitetu UCLA.
Zontagova je, kako piše Njujork Tajms, arhivirala svu svoju elektronsku poštu, a američki pisac i književni kritičar Bendžamin Mozer, koji radi na biografiji poznate književnice, smatra da arhivirani imejlovi mogu dodati “element piščeve ličnosti” kada se piše o njegovom ili njenom životu.
Bibliotekari i hroničari nastoje da “uhvate” i zabilježe bar dio misli i osjećaja običnih ljudi. Tako se u arhivima američke Kongresne biblioteke (The Library of Congress) može pronaći svaki tvit napisan i poslat u razdoblju od 2006. do 2010. A internet arhive pune su informacija i glasina koje se brzo šire, posebno u vrijeme brojnih revolucija, pobuna i nemira u svijetu.
Na internetu se pored ostalog mogu pronaći sačuvani i amaterski video snimci bombaškog napada na Bostonskom maratonu, tvitovi i komentari koji su uslijedili odmah nakon njega.
Količina podataka u smartfonima daleko je veća od one koju je Zontag mogla i da zamisli iako je umrla prije manje od deset godina. Za sve one koji vjeruju u vrijednost istorijskog istraživanja, hard-diskovi, poput onih očuvanih na UCLA, postaće mjesto upravo za takvo istraživanje.