Zamašnu knjigu od 1.080 stranica velikog formata „Bibliografiju Ive Andrića“, najobimniju bibliografsku knjigu u srpskoj kulturi, upravo su objavili Andrićeva zadužbina, SANU i Biblioteka Matice srpske.
Delo koje sadrži 15.647 jedinica na 49 jezika, urađeno je povodom dva Andrićeva jubileja, sto godina od objavljivanja njegovog prvog književnog rada u „Bosanskoj vili“ i pola veka od dobijanja Nobelove nagrade.
Autori, bibliografi Ljiljana Klevernić (koordinator), Kata Mirić, Melanija Blašković, Vesna Ukropina, Daniela Kermeci, Slađana Subašić i Marija Vaš knjigu su rasporedile u tri poglavlja. U prvom su popisani poezija, romani, pripovetke, eseji, putopisi, sećanja i intervjui i prepiska na srpskom i još 49 jezika, kao i Andrićevi prevodi, a sve to obuhvata 5.779 izdanja knjiga i drugih priloga u novinama i časopisima. U drugom delu data je literatura o Andriću i to 231 knjiga i 9.637 studija, ogleda, rasprava, kritika, eseja, prikaza i osvrta.
Treće poglavlje čini sedam registara: naslovi, izvornici prevedenih izdanja, odabrana dela, autorski imenik, predmetnice, naslovi knjiga i periodike u kojima su Andrićevi radovi i tekstovi u njemu. Na početku „Bibliografije“, koju su finansirali SANU i Biblioteka Matice srpske, objavljen je osvrt akademika Radovana Vučkovića, predsednika Andrićeve zadužbine, a u dodatku “Hronologija” koju je pripremila mr Žaneta Đukić-Perišić.
U istom obliku „Bibliografija“ je dostupna na veb-stranicama Zadužbine Ive Andrića i Biblioteke Matice srpske, kao i u njenom elektronskom katalogu i u Virtuelnoj biblioteci Srbije.
Nije bilo lako pronaći i na jednom mestu opisati ono što je Andrić objavio i ono što je o Andriću objavljeno, u velikom broju izdanja kod nas i u svetu – kaže Miro Vuksanović, upravnik Biblioteke Matice srpske i glavni urednik „Bibliografije“. – Nemamo drugog pisca koji je pod svojim imenom i oko svog imena sastavio blizu 16.000 knjiga, rasprava, ogleda, prikaza i drugih radova. Vezirski hronogram iz Andrićeve pripovetke počinje: „Kad dobra uprava i plemenita veština pružiše ruku jedna drugoj nastade ovaj krasni most…“ Takav književni most stvoren je Andrićevim rečima koje su progovorile na pedesetak jezika, a lukove tog mosta verno nagoveštava Andrićeva „Bibliografija“. Vratili smo jedan veliki dug. Sada nam je jasnije kome se u čitanju redovno moramo vraćati: Ivo Andrić je visoka književna škola.
POKLON I RAZMENA
Izrađena po međunarodnim standardima u svečanoj opremi, u tvrdom povezu, na laganom i trajnom papiru, „Bibliografija Ive Andrića“ biće poklonjena naučnim i narodnim bibliotekama u Srbiji, slavističkim centrima i lektoratima srpskog jezika u inostranstvu. Stotine primeraka razmeniće Biblioteka SANU i Biblioteka Matice srpske, sa inostranim akademijama i nacionalnim ustanovama.
Veliki poduhvatovo je dosad najpotpuniji popis knjiga i radova o Ivi Andriću, iz kojeg se dobro vidi visoko mesto Andrića u svetskoj književnosti i sudbina Bosne i Balkana u evropskoj i svetskoj istoriji od 15. veka do naših dana – kaže akademik Predrag Palavestra, potpredsednik Andrićeve zadužbine i recenzent „Bibliografije“. – To nije samo priručnik za dalja istraživanja, nego je i kulturni, književni i naučni poduhvat današnjeg naraštaja na održanju i poštovanju Andrićeva dela, kao izvanrednog stvaralačkog i moralnog doprinosa našeg jezika, književnosti i pisaca duhovnim tekovinama modernog vremena.