Tesla je manje poznat od Ajnštajna, manje slavan od Leonarda, a vjerovatno i od Stivena Hokinga. Ali ono što najviše smeta njegovim obožavateljima jeste činjenica da je znatno manje poznat od njegovog najvećeg neprijatelja Tomasa Edisona, navodi BBC (Bi-Bi-Si).
Međutim, Teslini izumi omogućili su veliki tehnološki napredak. Pronalazak indukcionog motora koji bi radio sa naizmjeničnom strujom je kamen temeljac savremenih elektrosistema.
U ratu između dvije vizije Džordža Vestinghausa i Tomasa Edisona o naizmjeničnoj i jednosmjernoj struji, Tesla je bio na pobjedničkoj strani.
Rođen u srpskoj porodici u oblasti koja danas pripada Hrvatskoj, Nikola Tesla se 1884. godine preselio u Njujork gdje je počeo rad na razvijanju bežične energije i prve hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima.
Tesla je, međutim, bio ekscentrik, piše BBC. Vjerovao je da celibat podstiče mozak, mislio da je komunicirao sa vanzemaljcima i zaljubio se u goluba.
Iako su proteklih decenija Teslin lik i djelo su zapostavljeni, dok je Edison proklamovan kao najvažniji izumitelj na svijetu, sjećanje na Teslu čuvaju legije štrebera i naučnika.
Planira se izgradnja Teslinog muzeja na mjestu njegove nekadašnje laboratorije nakon što je projektom u organizaciji sajta Oatmeal prikupljeno više od 850.000 dolara koliko će uložiti i država Njujork.
Teslin trijumf nad Edisonom bio je rad na sistemima za naizmjeničnu struju. Edisonova jednosmjerna struja bila je dovoljna za osvjetljenje ali nije mogla da se koristi za prenos struje na velike daljine.
Edison je pokušao da diskredituje tehnologiju svog rivala kao opasnu. Organizovao je javno ubijanje životinja električnom energijom i tajno finansirao razvoj prve električne stolice za koju je vjerovao da predstavlja opasnost naizmjenične struje.
Sve to nije bilo dovoljno da se nadvlada nedvosmislena prednost naizmjenične struje.
Ipak, dobri poznavaoci kažu da su Tesla i Edison bili geniji, svaki na svoj način.
“Oni su bili različiti tipovi genija”, kaže Mark Grenter, glavni kustos Henri Ford muzeja u Mičigenu.
Tesla je sve držao u glavi, više se bavio idejom nego njenom praktičnom primjenom, dok je Edison počeo sa potencijalno komercijalnim stvarima.
“Tesla je imao duha, kao da je živio u svijetu filozofije”, kaže Grenter.
Ako su obojica bili velikani, zašto je Edisonova reputacija porasla, dok se Teslina smanjila?, pita se BBC.
“Ne sjećamo se uvijek svih naučnika na fer način”, kaže ser Džon Pendri, profesor fizike na Imperijal koledžu u Londonu.
Vil Stjuart, saradnik na Kraljevskom institutut inženjerstva i tehnologije kaže da nije uvijek dovoljno imati ideje. “Kao inženjer morate da razumijete šta je praktično. Pitanje je da li to može da se uradi sa tehnologijom koju imate u rukama”.
Tesla je bio “briljantan”, ali bi neumorno insistirao na ideji poput prenosa bežične energije čak i kada se to drugima činilo neizvodljivim.
S druge strane, Edison je bio snažnog karaktera i umio je da pridobije ljude i da svoje ideje pretvori u proizvod.
Danas je Albert Ajnštajn poznatiji od Hendrika Lorenca iako neki istoričari nauke smatraju da je Ajnštajn suštinski povezao niz tema na kojima je prvobitno radio Lorenc.
Kada je riječ o Tesli, treba pomenuti i svojevrsnu neopipljivost onoga na čemu je on radio, kaže Grenter.
Tesla ima jedinicu mjerenja magnetskog polja nazvanu po njemu. Slavljen je u Hrvatskoj i Srbiji, gdje jedna termoelektrana nosi njegovo ime.
Ljubitelji nauke ga obožavaju. Po njemu je nazvan jedan krater na mjesecu i jedan rok bend. On je klasičan kult koji se slijedi.
Preminuo je sam i siromašan u apartmanu 3327 Njujorker hotela 1943. godine u 87. godini.