Markus Munafo, vođa istraživačkog tima Univerziteta u Bristolu odlučio je da ispita kako smijeh može da utiče na nas, i da li naše zdravlje može biti bolje čak iako samo gledamo druge dok se smej, prenosi magazin Tajm, prenosi B 92.
Munafo je sa svojim kolegama sproveo niz eksperimenata u okviru kojih je sarađivao sa više desetina osoba starosti od 18 do 30 godina. Među njima su bile osobe najrazličitijih profila, uključujući i agresivne tinejdžere, osobe sa kriminalnom prošlošću, odlični studenti, zaposleni ljudi…
Ispitanici su prošli kroz niz opsežnih testova tokom kojih su praćene njihove moždane aktivnosti, ocjenjivana njihova raspoloženja prethodno utvrđenom skalom, i sprovođeni intervjui sa psihološkim timom.
Jedan od eksperimenata sastojao se u tome da ispitanici na kompjuteru gledaju brojne fotografije nasmijanih ljudi, sa ciljem da ocijene koliko se agresivno osjećaju u trenutku dok ih posmatraju.
„Rezultati istraživanja pokazali su da facijalne ekspresije ljudi u našem okruženju igraju veoma važnu ulogu u razvoju agresije i bijesa kod nas samih“, objašnjava Munafo.
On dodaje da to ne znači da ćemo se osjećati bolje odmah kada vidimo druge ljude koji se smijeju. Njihovi osmjesi, da bi pozitivno djelovali na nas, moraju biti iskreni. Naš mozak, naime, vrlo lako uočava sve nijanse smijejanja i u slučaju da procjeni da se iza osmjeha kriju loše namjere, neće reagovati pozitivno.