1. New York Horizon
Central park u novom ruhu
Pobjednički projekat djelo je američkih dizajnera Jitana Suna i Đijanši Vua. Oni su predložili transformisanje čuvenog Central parka u neku vrstu potopljenog pejzaža. Izmještanje pojedinih dijelova tla otkrilo bi različite zanimljive strukture sačinjene od stijena, a park bi zahvaljujući širenju njegovih granica postao dostupniji brojnim građanima.
2. The Hive
Parking za dronove
Na drugom mjestu je parking za dronove pod nazivom “Košnica”. Nije teško predvidjeti da će se u budućnosti sve više koristiti bespilotne letjelice, pa je neophodno osmisliti i parking za njih, a ovo rješenje je za sada najbolja ideja po procjeni magazina eVolo.
3. Return To Nature Skyscraper
Povratak prirodi
Kada planeta bude uništena do te mjere da samo revolucionarne promjene budu moguće, povratak prirodi će biti neizbježan. A upravo tako se zove i oblakoder koji su osmislili Nathakit Sae-Tan i Prapatsorn Sukkaset sa Tajlanda. Vertikalna superstruktura koju su osmislili zapravo je bazirana na prirodnim materijalima, tj. kreirana od zemlje, minerala i zelenila, ali dovoljno čvrsta da bi u njoj moglo da se živi.
4. The Valley of the Giants
Oaze različite namjene
Smještene sjeverno od Tindufa u Alžiru, ove multifunkcionalne građevine predstavljale bi najveću oazu Severne Afrike. Serija kula skladištila bi spore biljaka, proizvodila, sakupljala i prečišćavala vodu, i oprašivala okolne predjele, šireći graničnu oblast oaze u regiji. Oblakoderi bi bili povezani podvodnim sistemom cijevi koji bi omogućio proces stvaranja bunara i bazena. Autori projekta su Erk Randal Moris i Galo Kanizares iz SAD.
5. Transpital
Bolnica koja svoj prostor prilagođava pacijentima
Kineski dizajneri Čen Ling, Đia Tongu, Sun Bo, Van Ćun, Džan Kai i Čoj Minje došli su na zamisao o blnici koja bi mijenjala oblik u skladu sa potrebama pacijenata. „Glavna ideja bila je da pacijent ne mora nigdje da ide sam – komore bi se pomjerale u skladu sa time na koje odjeljenje treba da ide“. Objekat se sastoji od centralne, fiksne zone, i kliznih blokova koji funkcionišu kao samostalne jedinice.
6. Air Stalagmite
Džinovski sistemi za prečišavanje vazduha
Američki dizajneri Čangsu Park i Sidže Čen ovaj projekat namijenili su najzagađenijim gradovima svijeta. U podnožjima objekata smješteni su veliki sistemi na principu vakuuma, koji usisavaju zagađeni vazduh i izbacuju ga kroz filtere u gornjim spratovima.
7. Cloud Craft
Građevine koje podstiču stvaranje kiše
Američki dizajneri Majkl Militelo i Amar Šah bili su inspirisani naletom suše u Kaliforniji. U njihove građevine inkorporiran je sistem koji stimuliše proizvodnju kiše. On takođe omogućava kontrolu temperature, prevenciju poplava, smanjenje zagađenosti vazduha, odbijanje sunčevih zraka i raspršivanje magle.
8. Osteon Cumulus Vertical City
Grad dugačak jedan kilometar
Britanski dizajneri su inspiraciju za ovaj projekat dobili posmatrajući koštano tkivo. Upotrebljeni materijali su porozni, što rasterećuje cijelokupnu konstrukciju, a građevina je namijenjena stvaranju energije, zbog čega su se struktura nalik radijatoru i veliki broj manjih komora pokazali izuzetno korisnim.
9. Sustainable Skyscraper
Održivi soliter
Ovaj solite osmislili su Soomin Kim i Seo-Hyun Oh iz Južne Koreje jer su moderni gradovi suočeni sa ekstremnim promjenama zbog sve bržeg industrijskog razvoja i ogromnog porasta stanovništva. Danas više od polovine stanovništva živi u urbanim sredinama, što je ugrozilo ne samo prirodnu ravnotežu, već i kvalitet života. Da bi ublažili ovaj efekat autori su osmislili održivi soliter koji će biti jedan od preduslova za opstanak metropola u budućnosti.
10. Data Tower
Centar za skladištenje podataka na Islandu
Projekat je djelo italijanskih dizajnera Valerije Merkuri i Marka Merletija. Island je kao strateška lokacija odabran iz tri razloga: smješten je između Evrope i SAD, što znači da bi kompanije mogle svoje veb usluge da pružaju za oba kontinenta na jednom mjestu, obnovjlivi izvori energije (geotermalni izvori i hidroelektrane) omogućili bi snabdijevanje centra 100 odsto čistom energijom po istoj ili nižoj cijeni nego što to čine klasična goriva, dok bi niske temperature izuzetno pogodovale hlađenju servera, što bi takođe omogućilo uštedu električne energije.
