Da, da… kako smo u više navrata spomenuli na našim stranicama, budućnost je sada, a svakim smo danom svjedoci nekog novog, nevjerojatnog čuda tehnike. Vjerojatno najznačajniji izum još od parnog stroja, računalo u kombinaciji s internetom,
omogućilo je nevjerojatan razvoj raznih tehnologija, uređaja i ideja,
koje će u skoroj budućnosti (a neke već danas) mijenjati svijet. Bilo da
se radi o istraživanju svemira, minijaturizaciji računala, novim materijalima ili ubrzanom razvoju biotehnologije, slijede nam uistinu uzbudljive godine. Idesh! vam stoga donosi 10 čudesa budućnosti, koja su još uvijek u sferama znanstvene fantastike, ali u njima (uz poveću količinu novca) možemo uživati već u sadašnjosti.
1. Autonomni automobili koji ne zahtijevaju vozača
Rijetko ćete naići na SF film u kojem automobili nisu prikazani kao autonomne jedinice
kojima je dovoljno jednostavno reći kamo da vas odvezu, i oni će to
učiniti, bez potrebe da vi stvarno sjednete za volan. Svi se veći
svjetski proizvođači automobila već dugi niz godina bave upravo tom
problematikom, a u zadnje se vrijeme uključuju i neki drugi
zainteresirani igrači, poput IT diva Googlea ili američke vojske.
Već danas postoje iznimno napredne funkcije za takozvanu ‘potpomognutu vožnju’, tako da luksuznija vozila poput novih BMW-a, Mercedesa ili Audija imaju aktivni cruise control,
upozorenja za slijepi kut i automatsko kočenja ako se na putu ispriječi
kakva pokretna ili nepokretna prepreka (za one koji su igrali Carmageddon
to se zove ‘meta’). Najdalje je ipak otišao Google sa svojim
automobilom bez vozača, koji je uz pomoć umjetne inteligencije i niza
kamera, senzora i radara uspio odvoziti impresivnih 1607 kilometara… sam
od sebe!
2. Osobni 3D printeri kao predvodnici nove industrijske revolucije
Sada slobodno možemo reći da je 2013. godina u potpunosti pripala
upravo ovoj tehnologiji, koja je prvi pravi korak prema toliko željenim replikatorima iz popularnih Zvjezdanih staza. I dok su se ne tako davno 3D printeri
prodavali za nekoliko stotina tisuća dolara, danas neki od proizvođača
takve uređaje nude za svega par bijednih tisućica. Uz ponešto znanja o
dizajnu i malo naprednije sposobnosti korištenja računala (dobro, ‘malo
naprednije’ je možda optimistična fraza), sami možete proizvoditi
predmete po vlastitim nacrtima, ili s interneta skidati već gotove
modele.
Osobni 3D printeri su jedna od tehnologija koje bi
mogle imati itekako veliki utjecaj na industriju, pogotovo jer se njima
zadovoljava jedan veliki komad tržišta. Zamislite da radite novogodišnji
tulum i shvatite da nema dovoljno plastičnih čaša, a mrsko vam je ići u
dućan? Nema problema, samo skinete model čaše s interneta, uključite
printer i za nekoliko minuta imate cijeli set iz vlastite ‘garaže’. Na
isti se način već sada rade razne kućne potrepštine, prijevozna sredstva (bicikli), igračke, a posebno bi plodno tlo mogla biti proizvodnja oružja i razna medicinska pomagala (pa čak i cijeli organi).
3. Egzoskeleti za vojnike budućnosti
Vojna industrija ulaže ogromne novce u razvoj novih i revolucionarnih
tehnologija, a jedan od najvećih problema jest kako srezati troškove
‘održavanja’ vojnika i smanjiti rizik od ozlijeda ili smrti, a da pritom
sam čovjek postane što učinkovitiji. Velike se nade polažu u egzoskelete,
oklope koji su dovoljno čvrsti i pokretljivi da štite svog korisnika,
te mu daju neka poboljšana svojstva, a sigurno je i da rade čuda za
smanjenje morala neprijateljske žive sile.
Ovakve smo stvarčice mogli vidjeti u SF hitovima poput Avatara i Elysiuma, a odigrati će značajnu ulogu i u novom filmu Toma Cruisea, Edge of Tomorrow. U stvarnom je svijetu nekoliko prilično jakih konkurenata, od kojih se posebno ističe Raytheon Sarcos XOS,
koji se može koristiti za logistiku, ali i borilačke misije, te svom
korisniku omogućava veću snagu i izdržljivost. A kada se jednoga dana
ovakva odijela spoje direktno na živčani sustav korisnika, početi će
sasvim nova era u evoluciji čovječanstva. Samo da se zločesti dečki ne
dokopaju ovoga… ili još gore, mi!
4. Google Glass i nosiva proširena stvarnost
Goggle Glass je za sada vodeći (a vjerojatno i jedini ozbiljni) kandidat za prvi potpuno funkcionalni nosivi sustav proširene stvarnosti (AR), koji svoje mjesto pronalazi upravo u naočalama. Ono što uz ovaj proizvod dobivate jest niz računalno dodanih podataka i objekata, koji daju informacije o pravoj, fizičkoj stvarnosti, a kao sporednu opciju imate i mogućnost korištenja društvenih mreža, snimanja videa ili fotkanja, te cijeli niz drugih sitnica koje mogu uljepšati inače dosadan dan.
Proširena stvarnost kao tehnologija još je uvijek u povojima, ali
kako se sve više velikih igrača uključuje u igru, tako raste i njezin
značaj za cjelokupno čovječanstvo. Prva će prava uloga proširene
stvarnosti biti u marketingu i industriji oglašavanja,
a nakon što Google Glass osvoji svijet (kad će više?!) i kada se krene u
razvoj računalnih igara baziranih na ovakvim sustavima, teško je i
misliti kakav će svijet budućnosti biti u oku promatrača…
5. Oculus Rift i virtualna stvarnost
Ovaj komad tehnologije još uvijek opasno balansira nad provalijom neuspjeha, pogotovo zbog činjenice da se “virtualna stvarnost”
na silu gurala još davnih 80-ih godina prošlog stoljeće, te je
doživjela ogroman fijasko. Istina, računala i IT infrastruktura općenito
nisu mogli podnijeti tako revolucionarnu napravu, a pravo je pitanje
jesmo li i sada dovoljno zreli na ovakav način promatranja stvarnosti. S
druge strane, slična je situacija bila i s 3D-om, pa danas svako smeće
ima verziju upravo u ovom obliku.
Prvi će test biti na računalnim igrama, a kao glavni se konkurent uglavnom spominje Oculus Rift,
koji za relativno male novce (300-tinjak dolara) nudi iznimno
kvalitetan doživljaj virtualne stvarnosti. Tako s ovim nezgrapnim
(politički korektni izraz za ‘odvratno’) naočalama na glavi možete
hodati svijetom neke računalne igre, okretati se u bilo kojem smjeru, te u potpunosti uroniti u jedno sasvim novo iskustvo. Ako ju gejmeri prihvate, virtualna stvarnost ima itekako dobru šansu da se kroz par godina nađe u gotovo svakom kućanstvu.
6. Leap motion kao zamjena za miš i tipkovnicu
Igranje u virtualnoj stvarnosti uz Oculus Rift nije baš bajno ako ste
ograničeni mišem i tipkovnicom, stoga nam budućnost donosi još jedno SF
čudo: leap motion tehnologiju. Ovaj je izraz prilično teško prevesti na hrvatski, ali recimo da bi mogao opisivati napredniju verziju senzora pokreta.
Drugim riječima, malena kamerica i/ili niz senzora registriraju vaše
tjelesne pokrete, te ih prenose na računalo u digitalni oblik, koji onda
služi za obavljanje određene radnje unutar samog programa.
Nešto je takvo vjerojatno najpoznatije iz SF filma Minority Report,
gdje se Tom Cruise sličnom tehnologijom koristio za rad na računalu
(iako on u filmu ima posebne rukavice, tako da možemo reći da je njegov
leap motion ipak prilično zastario), a danas-sutra ćemo i mi
jednostavnim pokretom prsta po zraku listati internet stranice, zumirati fotke ili igrati igrice. Već sada se na sličan način igramo na Xbox i Playstation konzolama, pa nije niti toliko nevjerojatno očekivati daljnji napredak!
7. Cloud servisi za pohranu podataka
Prije 20-ak godina za rad na računalu nije bilo potrebno više od
nekoliko desetaka megabajta tvrdog diska, a danas je teško zamisliti
život bez barem nekoliko tera u vašem ljubimcu. I to samo za pornjavu!
Zato se prije nekoliko godina počelo intenzivno raditi na Cloud servisima,
virtualnim sustavima za pohranjivanje podataka koji nemaju jednu
definiranu lokaciju, već koriste veliku skupinu umreženih računala i
servera. Laički rečeno, radi se o osobnom internetu i virtualnom
skladištu u jednom.
Velike su iskorake na ovom području napravili Google sa svojim Google Drive servisom, te Apple i njihov iCloud, koji su za sada ovakvi najpoznatiji i najkorišteniji sustavi. No paketi poput Dropboxa
omogućavaju pohranjivanje znatno većih količina podataka, do kojih
korisnik može doći s bilo koje lokacije (naravno, ako ima pristup
internetu) i na bilo kojem uređaju nove generacije. Pitanje je vremena
kada će se tvrdi diskovi početi smanjivati, a naš rad na računalu seliti
u ‘oblake’.
8. Bespilotne letjelice: nebeski vladari budućnosti
I dok nam je 3D printanje obilježilo 2013. godinu u (uglavnom) pozitivnom smislu, bespilotnim letjelicama nikako ne paše vrlo loš publicitet koji su dobivale sa svih strana, poglavito zbog uporabe u vojne svrhe.
Ameri su tako ove godine tim naprednim oružjem prouzročili smrt
nekoliko tisuća ljudi, od čega su mnogi bili nedužni civili, ali razvoj i
uporaba bespilotnih letjelica i dalje raste. Na svu sreću, nije sve
toliko crno, jer se ova tehnologija napokon počela upotrebljavati i u
neke pacifističke svrhe.
Tako je Amazon prije nekoliko tjedana predstavio svoju (još uvijek samo konceptnu) PrimeAir uslugu,
koja se sastoji od flote malenih oktakoptera u službi dostavljača
budućnosti. Iako je većina medija ovaj potez ocijenila kao smiješan i
neizvediv, jasno je da on ima svoju uporabnu vrijednost, posebno u pogledu brzine i učinkovitosti. Zanimljivije bi ipak bilo koristiti ovakve uređaje za spašavanje ili akcije u za ljude opasnom okruženju (primjerice, nuklearna katastrofa), ali nije loše ići korak po korak.
9. Umjetni udovi koje pokrećete vlastitim mislima
Od kada su prvi veliki inovatori počeli slagati primitivne umjetne udove kao zamjenu za one koji su na bilo koji način izgubljeni, postoji i težnja za tehnologijom kojom bi se oni mogli i pokretati vlastitim mislima.
No tek u današnje vrijeme, kada smo uistinu počeli shvaćati kako naš
mozak funkcionira, te to uspijevamo pratiti razvojem računala i
mehanike, možemo očekivati i globalno širenje umjetnih udova pokretanih našim središnjim živčanim sustavom.
Cijeli niz instituta, sveučilišta i privatnih tvrtki radi na svojim
verzijama ove tehnologije, a u svemu ponovno prednjače Amerikanci,
poglavito DARPA, koja daje izdašna sredstva za sve one čija istraživanja pokažu kvalitetan rezultat. Tako smo nedavno dobili i prvu u potpunosti upravljivu umjetnu nogu (Rehabilitacijski institut u Chicagu), dok je ranije uspješno testirana slična ruka (DEKA).
10. Hologram kao novi način komunikacije i zabave
Gledali smo ih u Star Warsima i Star Treku, maštali o tome kako bi se bilo uistinu služiti takvom tehnologijom, a sada su nam bliže nego ikada. Da, hologrami
su svoje veliko razotkrivanje imali 2012. godine, a sudeći po
reakcijama medija i opće populacije, itekako se isplati daljnji razvoj
ovakvog oblika komunikacije, ali i nekih sasvim novih multimedijalnih mogućnosti.
To što je hologramski Tupac repao na Coachelli samo
je početak, jer glazba, filmovi i računalne igre žude za iluzijom koja
nadilazi razne spravice i gadgete, te je potpuno slobodna u našem,
realnom svijetu. Hologramski sustavi za sada su ograničeni nedovoljno snažnim procesorima i tehnikom
koja nije razvijena u toj mjeri da ju za prihvatljivu količinu
zelembaća možete kupiti u nekom dućanu, ali predviđa se da će za
najkasnije 10 godina biti moguće reproducirati malene svjetlosne prikaze
iz vlastitih gadgeta, poput tableta i mobitela budućnosti.
Tekst je preuzet sa Idesh.net