10 najboljih serija 21. vijeka

Ono što im je zajedničko jeste da su u svom
žanru i godinama u kojima su izlazile donele nešto novo na male ekrane –
i to je dovoljan razlog da budu na vašoj listi za gledanje.

Kako izgleda druga strana kriminala?

1. Porodica Soprano (The Sopranos)

Porodica Soprano
je na naše ekrane došla baš pred početak 21. veka, a pošto se snimala
sve do 2007. godine, može se slobodno smatrati obeležjem njegove prve
decenije.

Radnja prati Entonija (Tonija) Soprana,
čoveka u svojim četrdesetim koji drži firmu koja se bavi recikliranjem
otpada, otac je dvoje dece i istovremeno šef italijanske mafijaške
porodice. U pokušaju da pronađe balans između dva potpuno razlilčita
života koje vodi završava kod psihološkinje Džernifer Melfi na lečenju
depresije. Kroz šest sezona i osamdeset i šest epizoda ova serija
pokazaće vam koliko loših stvari čovek može uraditi iako polazi od
pravih vrednosti – poštovanja porodice, časti i prijateljstva.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Producent Dejvid Čejs rekao je da mu je cilj bio da istraži temu identiteta Amerikanaca italijanskog porekla, mada su se neki od njih bunili za ono što nazivaju pogrešnim predstavljanjem i stvaranjem stereotipa.

Serija je inspirisana mafijaškom porodicom DeKavalkante
koja je živela u Nju Džerziju u vreme kada je Čejs odrastao i postala
je kultna likom Tonija Soprana koji je obeležio glumačku karijeru
pokojnog Džejmsa Gandalfinija.

2. Doušnici (The Wire)

Baltimorska krimi drama još je 2002. godine
promenila ono što vam prvo pada na pamet kada čujete da se neka serija
bavi odnosom policije i kriminalaca. U njoj prvenstveno nema jasne
razlike između dobrih i loših momaka i sve što mislite da znate u jednoj
epizodi bude promenjeno u sledećoj.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Pored dilovanja narkotika, bavi se
korupcijom u vladi i birokratiji, školi i medijima – izbegavajući velike
pobede pokazuje osvešćujuću sliku surove realnosti.

Kroz svojih 5 sezona i 60 epizoda oguljena je predstava o američkom snu i o tome šta nam ostaje nakon borbe protiv sistema.

Mnoge velike zvezde poput Idrisa Elbe i Vendela Pirsa bile su deo ovog svojevrsnog remek-dela, a Majkl B. Džordan je u njoj zabeležio jednu od svojih prvih glumačkih uloga.
Zanimljivo je da je pisana od strane nekadašnjeg policijskog reportera
Dejvida Simona koji je priče bazirao na stvarnim događajima.

Povodom desetogodišnjice od emitovanja
poslednje epizode koja se obeležava ove godine, on je rekao da je seriju
tada izdavačkoj kući HBO prodao kao seriju o policiji, ali da ju je
smatrao nečim tada potpuno novim – televizijskim romanom.

3. Sinovi anarhije (Sons of Anarchy)

Priča o bajkerskom klubu ne zvuči toliko
zanimljivo dok ne počnu da se otkrivaju tajne koje vas uvlače u duboko u
porodicu Teler/Morov.

Iako klub javno drži automehaničarsku
radnju, njihov glavni posao je ilegalni uvoz oružja, njegova prodaja i
zaštita kamiona koji prevoze ilegalnu robu.

Godinama održavani prijateljski odnosi sa
policijom i povremeno zastrašivanje stanovnika Čarminga (izmišljenog
gradića u Kaliforniji) drže ih na granicama zakona, ali se te granice
stalno mute. Preispitivanje glavnog lika, Džeksona Džeksa Telera, o
klubu, životu koji vode i koji mu je nametnut, centralna je slika
serije.

Sve priče svode se na jedno pitanje – šta biste sve uradili za porodicu i klub?

Kurt Sater, pisac, producent i režiser
serije, rekao je u jednom intervjuu da je oduvek bio fasciniran ironijom
bajkerskih klubova, jer oni za sebe govore da su slobodni i protiv
države, a unutar njih postoji više pravila nego van, funkcionišu poput
vojnih jedinica.

Preko deset miliona ljudi pratilo je
poslednju sezonu ove, po mišljenju mnogih kritičara, surovo uverljive
serije o važnosti lojalnosti i nasleđa.

Droga, seks i borba za moć

4. Ljudi sa Menhetna (Mad Men)

Svojevrsna istorijska drama Metju Vajnera
na male ekrane stigla je 2007. godine i sedam sezona vodila nas je kroz
poslovni i privatni život kreativnog direktora marketinške agencije
Donalda (Dona) Drejpera.

Centralna tema ove serije su njeni likovi,
ne toliko događaji, nego njihove istaknute osobine, postupci, reakcije i
međusobni odnosi. To je ono što je gledaoce zadržalo onda i kada nije
bilo „klif hengera“ iz epizode u epizodu.

Serija
nije ostala ravnodušna na pitanja seksizma na radnom mestu, prevara i
neverstva, balansiranja roditeljstva i karijere, kao ni na istorijske
događaje koji su se dešavali šezdesetih godina kada je radnja serije i
smeštena.

Kada su ga pitali zašto je izabrao da
seriju smesti u prošli vek, Vajner je rekao da je svaki put kada je
pokušao i našao nešto zanimljivo što je želeo da radi, to se desilo baš
1960-ih.
Taj nezaboravni period, ovom mnogima omiljenom serijom, oživeo je za nas.

5. Čista hemija (Breaking Bad)

Krimi drama koja je 2013. godine ušla u Ginisovu knjigu rekorda kao kritički najhvaljenija serija svih vremena.

Ovo je priča o profesoru hemije Volteru
Vajtu koji saznaje da boluje od raka pluća i odlučuje da zajedno sa
svojim bivšim učenikom Džesijem Pikmenom pravi kristal met kako bi
zaradio dovoljno novca da obezbedi porodicu nakon smrti.



Njihov odnos doživljava mnoge promene, pa
preko profesorskog, poslovnog, prijateljskog, ponekad dolaze i do
porodičnog – odnosa između oca i sina. Oba lika kroz 62 epizode upoznaju
sebe i menjaju potpuno vaše mišljenje o njima u svakoj novoj situaciji u
kojoj se nađu.

Mnogi kritičari su ovu seriju nazivali onim
što se dešava kada nastupi kriza srednjih godina, a pisac Vins Giligan
rekao je da je u slučaju Voltera Vajta to kriza kraja života jer u prvoj
epizodi saznaje da uopšte nije u srednjim godinama nego je na kraju.

6. Kuća od karata (House of Cards)

Kevin Spejsi i Robin Rajt kao Frenk i Kler Andervud
postali su svojevrsni simboli kako ostatak sveta gleda na američku
politiku. Serija prati uspon Frensisa Dž. Andervuda, demokrate i lidera
većine u Kongresu, čiji je jedini cilj da postane predsednik Sjedinjenih
američkih država.

Njegova supruga, sa kojom ima neraskidivu
vezu, ali i vrlo komplikovan odnos, nije tu samo da bi mu u tome pomogla
– ona ima sopstvene političke ambicije i neretko se razlikuju od
njegovih.

Manipulacija, korupcija i kriminal kao
rezultati krvave borbe za moć, provlače se kroz 65 epizoda i gledaoce
drže u iščekivanju koja je sledeća granica koja će biti izbrisana zarad
želje da se vlada najmoćnijom nacijom na svetu.

O sličnosti onoga što se dešava u seriji i
realnosti SAD-a u poslednjih godinu dana, Spejsi je rekao da se nekoliko
puta desilo da se negde između snimanja i emitovanja epizoda stvari
koje su odglumili i dese u stvarnom životu, ali da to nisu oni ukrali iz
novinskih naslova, već obrnuto.

7. Birmingemska banda (Peaky Blinders)

Radnja prati gangstersku porodicu Šelbi iz
Birminghema u Engleskoj, u periodu nakon Prvog svetskog rata, na čelu sa
Tomasom, koja se bavi ilegalnim klađenjem i nameštanjem konjskih trka.

Tomas je praktično nekrunisani kralj
Birminghema, ali njegove ambicije su ga oduvek vodile dalje od rodnog
grada, a njegova snalažljivost čini da verujemo da ne postoji situacija
koju ne može okrenuti u svoju korist.

Važnost odanosti porodici, verovanje u
Boga, traume iz preživljenog rata, zabranjena ljubav i mnogo ispijenog
viskija već pet godina drže nas prikovane za ovu akcionu dramu Stivena
Najta. Sve to, plus muzika Nika Kejva.

Peta, najverovatnije poslednja sezona,
stiže nam 2019. godine, što ostavlja dovoljno vremena da se znanje iz
dvadeset i četiri emitovane epizode obnovi.

Između fantazije i alternativne realnosti

6. Igra prestola (Game of Thrones)

Skoro pa više nema ko nije čuo za fantastično ostvarenje bazirano na knjigama Pesma leda i vatre Džordža R.R. Martina, od momenta kada je izašla prva epizoda 2011. pa do trenutnog iščekivanja poslednje sezone 2019. godine.

Martin se istorijom služio kao
inspiracijom, ali je njegova epska fantastika donela mnogo više nego što
je ijedna istorijska serija pre nje.

Borba za gvozdeni presto i vlast nad Sedam
kraljevstva između plemićkih porodica vodi se dok se njihove sudbine
prepliću sa nepovratnim posledicama.

Ono što mnogi kritičari nazivaju konfliktom
između ljudskog duha i ljudskog ega, učinilo je ovu seriju
najnagrađivanijom serijom ikada.

Jedno je sigurno, ne treba se pretrano vezivati za njene glavne likove, jer – kada igraš igru prestola ili pobediš ili umireš.

9. Šerlok (Sherlock)

Dojlov brilijantni detektiv iz Bejkerove
ulice već je godinama bio zanimljiv različitim produkcijskim kućama, a
svaka adaptacija knjiga naišla je na pozitivne reakcije kako publike,
tako i kritičara. Međutim, BBC je, zajedno sa Benediktom Kamberbačom,
Šerloka Holmsa kakvog smo navikli da gledamo prebacio u savremeno doba –
i postigao najveći uspeh do sada.

Na svake dve godine, počevši od 2010,
izbacivane su po tri epizode (ako izuzmemo novogodišnje specijale), koje
više liče na male filmove, nego na epizode serije. Scenario, gluma,
kostimi – sve je dovedeno do savršenstva.

Martin Friman, čija je gluma doktora
Votsona naišla na jednake hvalospeve kritičara, rekao je da je i on
odrastao sa drugačijom slikom Votsona, ali mu se ovaj novi više dopada –
on drži blog, koristi aj-fon i beskrajno je uporan.

10. Crno ogledalo (Black Mirror)

Black Mirror,
naučno-fantastična serija o neočekivanim posledicama razvoja
tehnologije na ljudski život od samog početka upozorava na ono što jako
brzo može postati naša realnost.

Sam autor, Čarli Bruker, rekao je da mu je bio cilj da pokaže sve opasnosti razvoja tehnologije i naše zavisnosti od nje.

Iako je svaka epizoda zasebna, glumačka
postava i priče su drugačije, sve govore o različitim stranama jedne
iste pojave – kako postajemo robovi tehnologije i kako to ne možemo da
zaustavimo.

Ovo je sigurno serija koja će vas
nervirati, od koje će vam povremeno biti muka, ali koja će vas isto tako
podstaknuti na razmišljanje možda više nego ijedna sa ove liste.

 

Kultiviši se

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije