Zaveden varljivim svjetlom naše
svjetiljke, kako može da podnese ubitačno jezivi teret zvijezda na
svojim krilima jedan noćni leptir, kada nervozno traži spas iz strahotne
osamljenosti, usred svemirskog nocturna?
U
dugotrajnom zulumu, klonuće u samoći. Berliozova vizija muzike.
Schopenhauer. Pascal. Ibsen: čovjek je najjači kad je sam. Kontrapunkt
tome: graja stada, a to znamo šta je. Rika goveđa.
Kakvo značenje može imati djelo, Knjiga, „uspjeh“ u odnosu spram te tjeskobne spoznaje o osamljenosti?
Što
znači spram te pjesničke spoznaje postizavanje književnog uspjeha ili
priznanja u svijetu? U kojem svijetu? U svijetu kasarne, topova,
ludnice, ratova ili karcinoma? Jedino čemu treba posvećivati trajnu
pozornost jeste da čovjek ne postane smiješan. Pisati sonete usred
zvjerske dreke: panem et circenses?
Što
predstavlja jedna osamljena knjiga na ovome svijetu danas, pa bila ona
doista vrijedna da bude objavljena? Manje od jedne osamljene kapljičice u
Amazoni. Prije četiristo godina, kada je jedan Erazmo štampao svoje
knjige u dvjesta egzemplara, to je za evropsku elitu od Cambridgea i
Pariza do Firenze bio događaj, a danas, između stotinjak sajmova knjiga,
na kojima se pojavljuju stotine tisuća noviteta, kako se može
primijetiti jedna izgubljena, samotna knjiga? Veliki majstori, koji su
od knjige stvorili unosnu robu, Samovladari nad metropolama literature i
umjetnosti diktiraju književnim tržištem, ukusom i estetskim
kriterijima, a bez grmljavine njihove propagande tisuće i tisuće knjiga
nestaju u potpuno bezimenoj tišini. (…)
Dodatak Protiv cenzure:
Otkad ima čovjeka, cenzura ga prati kao sjenka. Do jučer još Dante je
bio na indeksu usred papističkog Rima, a izgovoriti da Engelsova Dijalektika prirode nema naučne osnove, da se hegelovska Weltgeist-teorija
ne podudara s naučnom dysteleologijom, da Engels, na primjer, nije
mogao imati pojma o elektricitetu ili da Staljin nije nikakav filolog ni
estet, značilo je biti spaljen na dijalektičkoj lomači.
| Iz knjige Predraga Matvejevića Razgovori s Miroslavom Krležom, Drugo prošireno izdanje, Naprijed, Zagreb, 1971.