Nebojša Kuštrinović, meteorolog i član
Odbora za klimatske promjene BiH, tvrdi da senzacionalistički natpisi koje
vidimo ili čujemo gotovo svakodnevno u medijima u jednu ruku jesu
preuveličavanja kako bi se privukla publika, ali da u isto vrijeme u sebi kriju
i dosta istine.
Vrijeme i klima se, kaže Kuštrinović, očigledno
mijenjaju na cijeloj Planeti, a izuzetak nije ni naša regija. Događaju se prirodni fenomeni kojih ovdje
ranije nije bilo. Riječ je o tornadima. „Od početka zvanične meteorološke
službe u Bosni i Hercegovini, 80-ih
godina 19. vijeka pa do 2011. godine, tornado ovdje nikada nije zabilježen. Ipak, u zadnjih 5 godina, registrovana su tri-
u Prijedoru, Maglajanima i Popovom polju. Registrovani su i u drugim zemljama
regiona i vjerovatno će u sljedećem razdoblju biti sve češći. Naravno, to nisu
tornada intenziteta kao ona što pogađaju američki kontinent, ali ranije
ovaj klimatski fenomen ni u kom obliku
kod nas nije bio prisutan. Pored tornada, osjetno se povećao i intenzitet
vjetrova, poplave i suše su sve češće, ljetne temperature obaraju rekorde, što
sve jasno govori da nas u budućnosti očekuju sve češći i jači vremenski
ekstremi“, pojašnjava Kuštrinović.
Dodaje da u BiH otežavajuću okolnost, uz
sve evidentniju promjenu klime, predstavlja i činjenica što nemamo nijedan savremeni
meteorološki radar koji bi mogao predvidjeti opasnost, bar nekoliko sati prije
nastanka tornada, jakog vjetra ili bilo kog drugog vremenskog ekstrema, kako bi
se na vrijeme preduzele mjere zaštite.
Ljeto pred nama toplije i sušnije
Što se tiče ljeta pred nama,
Kuštrinović kaže da neće biti ni po čemu drugačije od prethodnih, samo nešto
toplije i sa manje padavina.
„Juni, ali i juli i avgust, imaće više
temperature od višegodišnjeg prosjeka. Ovi mjeseci će biti i suvlji, tako da će
kiše koje smo imali u većoj količini u maju biti naše zlatne rezerve“, kaže Kuštrinović.
I klimatolog prof. dr Goran Trbić,
prodekan za naučno-istraživački rad na Prirodno-matematičkom fakultetu
Univerziteta u Banjaluci, smatra da više nije pitanje jesmo li pod uticajem
klimatskih promjena, nego kako ćemo im se prilagoditi.
“Klimatske promjene su već danas
uslovile povećanje temperature vazduha na čitavoj teritoriji BiH, gdje
povećanje ide preko 1 stepen Celzijusa na godišnjem nivou, naročito u urbanim
sredinama. Trendovi već sada ukazu da se promjene odvijaju jako brzo i da su
već danas ljeta topla kao na sjeveru Grčke. Jako je izmijenjena raspodjela,
odnosno, režim padavina tokom godine. Sem toga, povećani su intenziteti i
frekvencije ekstremnih događaja, od kojih posebno suše, poplave, toplotni
talasi, grad i dr.”, pojašnjava Trbić.
Na pitanje koliko su država, lokalna
zajednica, pa i sami građani, spremni da odgovore sasvim izvjesnim promjenama
klimatskih uslova, Trbić kaže da je povećanje znanja o mogućem uticaju i načinu
prilagođavanja prvi korak u tom pravcu. Sljedeći korak je involviranje problematike
klimatskih promjena u strateške dokumente i prilagođavanje aktivnosti sektora
na uslove promijenjene klime. Bitno je naglasiti, kaže Trbić, da ima i
pozitivnih efekata klimatskih promjena, koji su najviše zastupljeni u sektoru
poljoprivrede, jer se povećanjem temperatura produžava period vegetacije.
Ocjenjuje i da je već sada jasno da, globalno, jako brzo i neracionalno trošimo
prirodne resurse. „Mislim da se dalji privredni rast mora odvijati u skladu sa
principima održivog, odnosno usklađenog, razvoja, i ekološkog i ekonomskog,
ukoliko mislimo da i naša pokoljenja žive u zdravoj životnoj sredini“, kaže za
Buku Trbić.
Ekstremi će biti sve veći
Od 2000. godine, BiH se suočila sa
nekoliko značajnih ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su
prouzrokovale značajne materijalne i finansijske gubitke, kao i gubitke
ljudskih života. Dva najupečatljivija događaja su suša u 2012. godini i poplave
u 2014. godini. Suša iz 2012. godine bila je posebno jaka i doprinijela je
smanjenju prinosa nekih usjeva i do 50 posto. Također, procjene pokazuju da su
suše 2000., 2003., 2007. i 2012. godine izazvale materijalne štete veće od 3
milijarde evra, a poplave u 2014. godini i preko 2 milijarde evra. Što se tiče
šumskih požara, materijalna šteta nastala samo u periodu od 2000. do 2009.
godine veća je od 300 miliona evra.
Igor Kalaba iz Centra za životnu
sredinu smatra da država još uvijek nisu spremna da na adekvatan način odgovori
na klimatske promjene. Tokom majskih poplava 2014. godine, veći broj građana se, kaže Kalaba, iskazao, dok su državne,
entitetske, kantonalne i opštinske službe uglavnom zakazale. „BiH se na
projekcijama uticaja klimatskih promjena nalazi među zemljama Evrope koje će
biti najteže pogođene. Još nije kasno, ali moramo napraviti drastične promjene
u strategijama svih sektora BiH, od energetike do proizvodnje hrane. Takođe, aktivno
praćenje globalnih politika i odgovora na klimatske promjene nam je potrebno
zbog razvijanja planova za razvoj BiH. Primjera radi, ako BiH i zemlje u regiji
planiraju veliki broj termoelektrana na ugalj, fosilni izvor energije, sa planom da tu energiju izvoze i ako svi počnemo spaljivati ugalj, a Evropska
unija zbog klimatskih promjena zabrani uvoz energije iz fosilnih goriva, šta se
dešava sa našim termoelektranama i milijardama uloženim u iste?“, postavlja
pitanje Kalaba i dodaje kako se 97 posto svjetskih naučnika slaže da su
klimatske promjene uzrokovane spaljivanjem fosilnih goriva.
Podsjetimo, u decembru 2015. godine,
195 zemalja svijeta potpisalo je Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama i
time se obavezalo da preduzme konkretne mjere kako bi se smanjila emisija
štetnih gasova. Cilj sporazuma je da se, do kraja vijeka, smanji globalno
zagrijavanje i porast globalnih prosječnih temperatura ograniči da bude ispod
dva stepena Celzijusa. Nauka tvrdi da, prema sadašnjim trendovima emisije
gasova sa efektom staklene bašte, svijetu prijeti zagrijavanje od četiri
stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša, porasta nivoa mora,
širenja bolesti i sukoba oko resursa.
Za kraj pogledajte snimak koji je
prošlog mjeseca objavila NASA o
zagrijavanju Zemlje: