Najčešći problem sa knjigama prvijencima mladih autora ili autorki je njihova nezajažljiva želja za pokazivanjem pameti. Želja koja gotovo redovno rezultira obiljima pretencioznosti u napisanim redovima.
Kultura u kojoj živimo nudi vam, kao govorniku, na dar bogatstvo priča koje se već nalaze duboko u svijesti svake publike. Upotrijebite ove priče da osnažite svoje govore i da veoma brzo uspostavite jaku vezu sa publikom. Postoji pet osnovnih priča: pustolovine, stranac u stranoj zemlji, od siromaha do bogataša, ljubavna priča i priča o osveti. Svaka ima svoju strukturu i situacije u kojima se može iskoristiti.
Priču znate. I u literaturi i u baladama, pa i u filmovima, Robin Hud je onaj koji krade od bogatih i daruje siromašnima. Ponekad je on ''običan'' čovek iz naroda, a negde ima i skriveno aristokratsko poreklo, kao ovde. Fantastičan je strelac, sjajan mačevalac. Ništa od svega toga u ''Robinu Hudu'' Ridlija Skota
U tridesetim godinama XX. vijeka, kad je političko-ideološka instrumentalizacija i transformacija Nietzscheove filozofije dosegnula svoj vrhunac, ''na drugoj strani'' i iz sasma drukčijih pobuda nastale su značajne monografije o Nietzscheu iz pera Karla Löwitha (Nietzscheova filozofija vječnog vraćanja, 1935) i Karla Jaspersa (Nietzsche: Uvod u razumijevanje njegova filozofiranja, 1936). Oba autora, svaki iz svoje osobene perspektive, Nietzscheovu misao vraćaju natrag u filozofske okvire.
U subotu 3.000 muzeja širom Evrope otvara svoja vrata. Od irske luke Cobh do Vladivostoka, više od 3.000 muzeja širom Evrope otvorit će u subotu uveče, 15. maja, svoja vrata za besplatne posjete povodom manifestacije "Noć evropskih muzeja", što je za četvrtinu muzeja više nego prošle godine. Od 47 država Vijeća Evrope, 39 je za sada prijavilo da će učestovati u ovoj manifestaciji, a znatno je povećanje učešća britanskih i ruskih muzeja.
Na ovogodišnjem 63. filmskom festivala u Kanu, koji počinje danas, u glavnom programu nema predstavnika Srbije, ali su se srpska dela i autori našli u čak tri prateća segmenta prestižnog festivala. Prvi put od raspada, zemlje bivše Jugoslavije predstaviće se na zajedničkom paviljonu Jugoistočne Evrope (South East Europe - SEE) s Bugarskom, Albanijom i Kiprom.
Kao već tradicionalni gost Subverziv film festivala, u sklopu međunarodne konferencije “Kolaps neoliberalizma i ideja socijalizma danas”, Slavoj Žižek ovih je dana ponovo posjetio Zagreb. Pred punim kinom “Europa” održao je predavanje “Zašto trebamo napustiti svaku nostalgiju za jugoslavenskim socijalističkim samoupravljanjem”. Naravno, naslov je trik: ne trebamo napustiti baš svaku nostalgiju, već uvidjeti što je pošlo krivo s tom velikom idejom. Nostalgiju za samoupravljanjem jugoslavenskog podneblja valja napustiti upravo zato kako bismo je ostvarili na pravi način, tj. umjesto gledanja u prošlost valja gledati u budućnost, i tu je, dakako, od presudnog značaja pozivanje na Beketa: “Pokušajte iznova. Pogriješite iznova. Pogriješite bolje.”