U pitanju je pre svega tranziciona muka koja je svuda prisutna. Fenomen je da je u najrazvijenijoj zemlji, koja je jedina članica EU taj kult sada možda i najjači - Tito je najpopularniji u najrazvijenijoj zemlji. Ja bi to nazvao tranzicionim grčom i nostalgijom za bezbrižnim vremenima kada ljudi nisu razmišljali ni o vizama ni o putovanju. Sada je strašno velik uspeh što smo dobili beli šengen, a bili smo slobodni građani u to vreme.
Film „The Hurt Locker“ osvojio je šest Oskara i tako, ne samo do nogu potukao favorizovani „Avatar“, već i rediteljki Ketrin Bigelou doneo titulu prve žene u istoriji koja je dobila Oskara za režiju.
Pitanje provokacije u književnosti kod nas nikada nije dovoljno istraženo. Danas je ono posebno aktuelno, zato što je autentična provokacija gotovo nestala sa srpske književne scene. No, da bi se ovo pitanje razmatralo, mora se prvo razumeti da postoji više oblika provokacije, ali da nemaju svi isti značaj. Naprotiv, neki oblici služe da učvrste vladajuće principe društva koje autentična provokacija želi da ospori.
Šta činiti kada na Internetu završe „negativni podaci“ o Vama? Pravo rešenja nema, ali „prikrivanje tragova“ može da pripomogne. Stručnjaci objašnjavaju kako. Preteknite negativne sadržaje, pozitivnim
Tek nam je Irvine Welsh, autor romana Trainspotting, razotkrio da heroin, koji važi za ''prljavu'' drogu, djeluje kao anestetik za sve boli i da je jedan od razloga njegove proširenosti činjenica da informacija o njemu, s jedne strane, straši mlade, ukazujući im na dramatične posljedice povezane s uzimanjem te supstancije, a s druge strane zaboravlja spomenuti da heroin pruža i beskonačan užitak.
Danas, 3. marta godine 2010. objavljeno je da je umro Momo Kapor. Valja se sačuvati od hvalospjeva njegovom ljudskom i književnom djelu koji će nas zasuti narednih dana; ovo što slijedi nastojanje je da samu sebe sačuvam od svega toga i preduprijedim misli koje će njega, Momu Kapora, odvojiti u dvije cjeline, pisca i čovjeka.