Stepen razvoja jedne civilizacije merimo stepenom razvoja tehnologije . Društveni progres je nezamisliv bez razvoja tehnologije, a prosperitet tehnološki naprednih društava sasvim izvestan. Za gotovo sve važnije tekovine i blagodeti modernog života možemo da zahvalimo nauci i tehnologiji, ipak , sve češće se čuju i sasvim suprotni doživljaji tehnologije. Sve više je onih koji u tehnologiji vide pretnju. Tehnologiju optužuju da je vodeći krivac za narastajuće ekološke nevolje, za nuklearni hazard, za dramatično nestajanje biljnog i životinjskog sveta, masovnu eksploataciju ograničenih resursa, nove etičke dileme i krajnje neizvesne perspektive čovečanstva.
Za liberalnu demokraciju pojedinac je ishodište legitimiteta i najveća vrijednost. Individualizam i liberalizam su jedini pogled na svijet, odnosno jedina politička filozofija koja ima (i) biološko utemeljenje.
U prepunoj knjižari "Plato-Ilegala" u Beogradu12. oktobra su predstavljena izabrana dela Branmira Džonija Štulića, nekadašnjeg vođe kultne jugoslovenske rok grupe "Azra".
Prije nekoliko dana objavljena su imena novih dobitnika Nobelove nagrade. Ali, kakve koristi imamo od njihovih izuma? I ko sve zarađuje na njihovim otkrićima?
Razgovor u kojem je Lévi-Strauss kratkim odgovorima opisivao kakve mu asocijacije pobuđuju riječi koje mu je predlagao sugovornik Dominique-Antoine Grisoni
Nedavno i sama tužena od strane Microsofta, kompanija Motorola podnela je dve sudske tužbe i jednu patentnu žalbu protiv kompanije Apple zbog navodne zloupotrebe njenih patenata.
Postoji samo jedan probem s webom - na njemu je previše ljudi. Ekološki fundamentalisti će otići korak dalje i reći da je to problem s ljudima općenito. Ima nas previše. Kako god bilo, u masi online bića najbrže isplivaju blesavoće dovoljno jednostavne da se preko noći pretvore u trend. Fotke mačaka, posvajanje virtualnih bića, sveopće klikanje po ikonama 'like', igre u kojima ne trebate raditi praktički ništa jer se igraju umjesto vas...
Istupanja Stivena Hokinga sa punim pravom uvek privlače pažnju javnosti – što je slučaj i sa njegovom najnovijom knjigom Veliki dizajn, koju je, zajedno sa Leonardom Mlodinovim, objavio septembra 2010. Ova kratka (teksta nema više od stotinak strana, dok su ostalo kvalitetne ilustracije) popularnonaučna knjiga ima u bukvalnom smislu kosmičke ambicije: da pruži odgovor na najteža “velika pitanja” porekla materijalnog sveta i nas kao inteligentnih posmatrača u njemu, a ponajviše da za svagda razreši drevnu metafizičku zagonetku zašto postoji nešto, a ne ništa? “Nešto” ovde znači materijalni svet kojim se fizika i srodne nauke bave i u kome živimo i delamo, a “ništa”... Tu je situacija već znatno složenija i na to ćemo se detaljnije vratiti u ovom prikazu.