Pitanje provokacije u književnosti kod nas nikada nije dovoljno istraženo. Danas je ono posebno aktuelno, zato što je autentična provokacija gotovo nestala sa srpske književne scene. No, da bi se ovo pitanje razmatralo, mora se prvo razumeti da postoji više oblika provokacije, ali da nemaju svi isti značaj. Naprotiv, neki oblici služe da učvrste vladajuće principe društva koje autentična provokacija želi da ospori.
Šta činiti kada na Internetu završe „negativni podaci“ o Vama? Pravo rešenja nema, ali „prikrivanje tragova“ može da pripomogne. Stručnjaci objašnjavaju kako. Preteknite negativne sadržaje, pozitivnim
Tek nam je Irvine Welsh, autor romana Trainspotting, razotkrio da heroin, koji važi za ''prljavu'' drogu, djeluje kao anestetik za sve boli i da je jedan od razloga njegove proširenosti činjenica da informacija o njemu, s jedne strane, straši mlade, ukazujući im na dramatične posljedice povezane s uzimanjem te supstancije, a s druge strane zaboravlja spomenuti da heroin pruža i beskonačan užitak.
Danas, 3. marta godine 2010. objavljeno je da je umro Momo Kapor. Valja se sačuvati od hvalospjeva njegovom ljudskom i književnom djelu koji će nas zasuti narednih dana; ovo što slijedi nastojanje je da samu sebe sačuvam od svega toga i preduprijedim misli koje će njega, Momu Kapora, odvojiti u dvije cjeline, pisca i čovjeka.
Anna Wintour, moćna glavna i odgovorna urednica američkog "Voguea", prošlog je vikenda pokazala da film "Vrag nosi Pradu" nije baš tako daleko od stvarnosti. Samo zbog nje je doslovce prepolovljen Tjedan mode u Milanu
Pravi muškarac pije crnu kavu bez mlijeka, bez šlaga, bez čokoladice, bez šećera. Ako je već šećeri, šećeri je momački, ide do kraja i pije tako slatku kavu da žličica u njoj ostaje okomito zabodena. Prezire Nescafé ništa manje od bezalkoholne pive. Po pitanju Cedevite još ni sam nije načisto, pa se ne izjašnjava. Jede puno kruha. Fornette izbjegava, kao i ljude koji ih konzumiraju. Kad mu blagajnica u supermarketu uz kupljenu robu pruži i markicu s bodovima za nagradnu igru, s mržnjom je pogeda preko brkova i odlučnije nego Tito Staljinu hladno joj kaže “Ne!”.
Noam Čomski je američki lingvista, filosof, pisac, profesor lingvistike na Masačusetskom institutu za tehnologiju i disident. Čomski je danas najuticajniji kritički mislisac u svijetu, čije polje djelovanja i interesovanje obuhvata lingvistiku, informacione tehnologije, ideologiju, savremeno društvo, politički sistem, obrazovanje i niz drugih sa ovim fenomenima povezanih tema. Zaslužan je za razvoj teorije o generativnoj gramatici, koja se smatra najvećim doprinosom lingvistici napravljenim u 20. vijeku.