Naravno da je studentski pokret utjecao na mene kad sam i sam bio u toj životnoj dobi. Pohodio sam venecijanski bijenale, a jednom čak i dobio batina od policije. Ipak, moja je osobna pozicija bila drukčija od studentskog pokreta, koji je smatrao da se sve treba ispolitizirati i da politika utječe na sve. Smatrao sam da se određeni pokreti, ideje i političko mišljenje rađaju upravo iz kulture, kulture pojedinca. Zato sam se namjeravao baviti kulturom, a ne politikom.
Naše sutra ovisi o onome što će se dogoditi na Volstritu, ali i od onoga što će se dogoditi u parku Zukoti ispred njujorške burze, gde trenutno Fejsbuk generacija spava u šatorima; za svaki slučaj, podigli su i prilično velik kompjutorski centar, također u jednom šatoru, koji događaje raznosi planetom. Nijedna revolucija nije dosad bila u tolikoj mjeri globalna. Baš zato što je globalna ne može posvuda biti jednako revolucionarna. Tko preživi, pričat će. „Tko govori o pobjedi?“, stoji u Hamletu, i kod Rilkea, i slijedi nastavak: „Izdržati sve je!“
Izdavačka kuća Cenzura objavila je novu knjigu poznatog novosadskog književnika Lasla Vegela. “Priče iz donjih predela”, koje je sa mađarskog preveo Arpad Vicko, definisane su u podnaslovu kao “berlinski tekstovi”.
Najveća dostignuća Marije Kiri su otkriće dva nova hemijska elementa - radona i polonijuma, te rad na teoriji radioaktivnosti i tehnikama razdvajanja radioaktivnih izotopa.
Povodom nedavne smrti filosofa i književnika Radomira Konstantinovića koji je živeo u samoizolaciji u Beogradu postavljamo pitanje: zašto se u njegovoj Srbiji prećutkuje njegovo delo i njegov antiratni i antinacionalistički angažman u 90-im godinama? Da li se u regionu baštini njegova bespoštedna kritika palanke koja, kako je vizionarski upozoravao, neminovno vodi u nacizam?
Kako ulazimo u poslednje mesece 2011. godine, ljudi koji su zainteresovani za tehnološke novotarije već razmišljaju o tome šta mogu očekivati u predstojećoj 2012. na tom polju.