Rodžer Federer prvi je polufinalista Australijan opena. Švajcarac je dominantnom igrom za samo 115 minuta sa 6:4, 6:3, 6:2, savladao igrača za koga se očekivalo da će mu biti najveća prepreka do devetog uzastopnog polufinala u Melburnu.
Istini za volju, Damir Avdić je pjesnik, pisac, gitarist i performer, a ne istoričar, sociolog, ekonomist ili analitičar. Njemu se, dakle, ne može zamjeriti jer određenu materiju nedovoljno poznaje ili uopšte ne zna. Pa ipak, “Mein Kapitalom” je odaslana određena politička poruka, koja je, prema shvatanju autora ove kolumne, vrlo problematična, ako ne i vrlo opasna. Ali, ko zna? Možda je sve to ipak umjetnički izričaj, koji je daleko od shvatanja i poimanja nekoga ko nije pjesnik, pisac, gitarist i performer.
Vodeći naučnici i prirodnjaci, uključujući prof. Ričarda Dokinsa i ser Dejvida Atenboroua, izvojevali su pobjedu nad kreacionistima. Naime, britanska vlada je ratifikovala zakon kojim se anti-evolucijskim grupama zabranjuje da predaju kreacionizam na časovima biologije.
Slobodan Tišma, ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine (“Bernardijeva soba” u izdanju Kulturnog centra Novi Sad), vrlo je osobeni umjetnik. Pisac, muzičar i konceptualista u razgovoru za NIN, između ostalog, objašnjava zašto romane završava prepričavanjem cijelog narativa, da li čovek danas živi u svijetu bez boga, zbog čega ne voli nove filmove...
Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Australijan opena pobedivši Lejtona Hjuita sa 3:1, po setovima 6:1, 6:3, 4:6, 6:3. Najbolji teniser sveta imao je u Hjuitu prvi ozbiljniji test u Melburnu ali je na kraju je uspeo da uz dosta muke reši meč u svoju korist.
Hrvatski vaterpolisti su u divljoj utakmici svladali Španjolsku sa 11:10 (1:3, 5:1, 3:1, 2:5) i tako upisali treću pobjedu na EP-u u nizozemskom Eindhovenu. Hoće li im to biti dovoljno za plasman u drugi krug, ostaje za vidjeti
Blizu 1.000 navijača hrvatske rukometne reprezentacije doputovalo je danas u Novi Sad da poruži podršku svojoj selekciji na startu druge faze Evropskog šampionata protiv Španije.
Jedan od najbitnijih ciljeva naučnog obrazovanja je da kod čoveka izgradi sposobnosti kritičkog mišljenja neophodnog da bi video razliku između empirijske činjenice i nekorektne interpretacije, logičke doslednosti i obične prevare, kao i nauke i pseudonauke. Naučno pismeni ljudi bi trebalo da razumeju kako nauka radi, odnosno ne radi, da znaju kako da uoče kvalitete i slabosti argumenata i kako da kritički preispitaju podatke u cilju donošenja odluka uprkos neodređenostima i nedostatku informacija. Kako onda definisati razliku između nauke i pseudonauke? Na žalost mnogih, ta granica je neprijatno maglovita.