Priča o ovoj dvojici Rusa, priča je o dvije tipične životne sudbine i o dva različita, zapravo suprotstavljena životna izbora. Jedan je ostao, a drugi je emigrirao. Jedan se usidrio u svome identitetu, drugi je provodio život u uzaludnoj potrazi za identitetom. I jedno i drugo je pogrešno kada se ovako kaže: i identitet, i potraga za njim. Ali umjetnik, čak i ako nije osuđen na jezik, nego je blagoslovljen slobodom glazbe, cijeloga života, zapravo, petlja nešto oko identiteta.
U knjizi izabrani intervjui nisu hronološki poređani. Najstariji je iz 1986. a poslednji iz 2010. Upravo iz tog razloga, Rosićeva ističe da je knjigu doživela kao neku vrstu kubističkog kolaža u kojem se vide neki od mnoštva likova umetnice - lik revolucionarke koji se sukobljava s likom pozorišne umetnice, a ona opet sa umetnicom koja ide u susret modnim i glamuroznim zahtevima savremenih trendova.
Bukowskog se inače smatra žestokim piscem koji se nikad nije stidio naturalističkih opisa, između ostaloga i škakljivih tema poput seksa. Slične se stvari mogu naći i u pjesmama objavljenim u 'Užicima prokletih', ali ima tu još mnogočega, tvrdi Glamuzina: 'Ne bih rekao da je seks presudan: Bukowski zapravo najviše i najbolje piše o tzv. velikim književnim temama – ljubavi, starenju, smrti. Ponekad se dohvati i politike, socijale, ljudske taštine, kolega pisaca, alkohola... pa i seksa, ali seks je tu.
Škvorecki je rođen 1924. godine u mjestu Nahod na sjeveroistoku Češke. Prvi njegov roman "Kukavica", koji je pisan 1948-1949. godine, opisuje atmosferu u njegovom rodnom gradu Nahod tokom oslobađanja od nacizma 1945. godine, prenosi Rojters.
Velika izložba Hoknijevih slika, inspirisanih rodnim Jokrširom, biće otvorena u Kraljevskoj akademiji umjetnosti do kraja januara. Slike izložene na njoj rezultat su trogodišnjeg rada za koji umjetnik kaže da je bio mukotrpan, ali vrijedan truda.
U novosadskom Muzeju savremene umetnosti Vojvodine od 18. studenog do 15. prosinca bila je postavljena retrospektivna izložbe Živela sloboda posvećena grupi Magnet.
Danas nam preostaju dvije moguće budućnosti kada se radi o digitalnom tekstu. Možemo pokušati staviti zaštiti sloj stakla na riječi, čineći ih nedodirljivima, ili prihvatiti ideju da nam je svima bolje kada se riječi mogu međusobno premrežavati.
Austrijska skijašica Marliz Šild pobjednica je slaloma koji je danas u okviru Svjetskog kupa vožen u Zagrebu. Šild je do 34. pobjede u karijeri došla u ukupnom vremenu od 2:01.32 minuta i tako zadržala titulu "Snježne kraljice".