Osim mačeva, odora i mamuza 62. Berlinale donosi i nešto savremenih naslova, pa je u programu i novi film Stevena Soderbergha, špijunski triler “Haywire” u kojem nastupa kikbokserica Gina Carano. Američki film predstavljaju još Stephen Daldry s adaptacijom romana Safrana Foera “Extremly Loud and Incredibly Close” u kojoj glumi Tom Hanks, te Billy Bob Thornton koji se nakon deset godina vratio režiji filmom “Auto Jayne Mansfield”.
Sumorno, gadno, sivo, depresivno, očajno, jadno, na rubu suicida, prljavo, primitivno, zatucano, nazadno, totalitarno, antiutopijsko, previše religije u svemu, siromašno, jadno kao u ruskim romanima s početka 20. vijeka, robovski jadno, tragično, toliko tragično da mi to nećemo nikad shvatiti, odvratno, blijedo, neuvjerljivo, kao da živimo tuđe živote. Unatoč ovim epitetima koji čine današnji život, meni je moj život jedan i jedini – nemam rezervnog, pa se trudim da to što sam okružen mrakom, to što se bavim dijagnosticiranjem tog mraka, ne znači, apsolutno ne znači da je moj vitalizam, moja volja za životom išta manja nego što je to bila prije rata kad nam je, eto biva, bilo toliko bolje. Čak naprotiv, još više vjerujem u život bez obzira na to koliko on ima malu kvotu na globalnoj kladioničarskoj ponudi.
Ova će serija posve sigurno o Titu ostaviti daleko pozitivniji dojam no druge koje smo dosad gledali na HTV-u. Zahvaljujući njoj, u posljednjem je trenutku, neposredno prije no su umrli, zabilježila sjećanja velikog broja svjedoka. To je nešto što treba posebno cijeniti i ono što će ovom radu ipak dati trajni karakter.
Ismet Mujezinović bio je veliki slikar, snažne naracije. Na način velike književnosti, kako to mogu samo romani ili velika poezija, njegove slike su svjedočanstvo o vremenu. Napokon, postavimo li, jedan uz drugi, dva njegova autoportreta, pred nama će se, poput molitvenog ćilima, rasprostrijeti najprije jedan, a odmah za njim tisuću i jedan životopis, koji će, svi zajedno, tvoriti onu najzanimljiviju, veliku i intimnu priču o slomu Jugoslavije, koja, opet, funkcionira jedino kao priča o jednoj ili tisuću i jednoj biografiji.
Osim festivala bavićemo se i fenomenom TBF-a u Hrvatskoj, odnosno odsustvom istog u Srbiji. Drugi put KUPEK ide u Split, ovoga puta razgovaramo sa Mladenom Badovincem. A neizostavan je i osvrt na nedelju iza nas kad je Narodna biblioteka Srbije ostala bez direktora.
Jedan od najbitnijih ciljeva naučnog obrazovanja je da kod čoveka izgradi sposobnosti kritičkog mišljenja neophodnog da bi video razliku između empirijske činjenice i nekorektne interpretacije, logičke doslednosti i obične prevare, kao i nauke i pseudonauke. Naučno pismeni ljudi bi trebalo da razumeju kako nauka radi, odnosno ne radi, da znaju kako da uoče kvalitete i slabosti argumenata i kako da kritički preispitaju podatke u cilju donošenja odluka uprkos neodređenostima i nedostatku informacija. Kako onda definisati razliku između nauke i pseudonauke? Na žalost mnogih, ta granica je neprijatno maglovita.
Fransoa Ransi, šef radiokomunikacionog biroa te specijalne agencije UN, rekao je da je novoj tehnologiji potreban manji propusni opseg za pristup internetu, video sadržaje i prenos podataka, jer ona mnogo efikasnije koristi spektar radio-frekvencija.
Vaterpolista Hrvatske Nikša Dobud nije želio da se izvini srpskom asu Filipu Filipoviću za udarac u lice tokom duela trećeg kola Evropskog prvenstva u Ajndhovenu, a hrvatski mediji pišu da bi mu ipak moglo biti žao zbog tog incidenta.