Autorica evidentno dobro poznaje navade i prilike kraja, a pojedinim pričama stavlja sloj po sloj na sliku prilika jednog dalmatinskog grada. Okvir te slike tradicionalno je patrijarhalan te postavlja određene zahtjeve pred žene, ali i pred muškarce. Inače percipirane kao poslovično vrijedne, dalmatinske žene i u ovim su pričama takve - na trenutke drže i sva četiri kantuna kuće, dok su muškarci pretežno prikazani kao oni koji leže na kauču.
Poprilično je tužno kad se, recimo, prošećete sajmom knjiga u Beogradu pa vidite neke značajne autore kako stoje sami, a nedaleko od njih ljudi koji sami sebe vjerojatno ne bi ni nazvali piscima, okruženi oduševljenim obožavateljima koji čekaju na potpise. To nije dobro za pisce jer se od nečeg ipak mora živjeti. No, dobro je za njihovu književnost, jer ta situacija dobru književnost oslobađa tereta visokog komercijalnog uspjeha.
Hirstova je izložba glavni umjetnički program koji se priprema uz Olimpijske igre. Kustosica izložbe Ann Gallagher najavila je oko 70 radova, od morskog psa u formaldehidu iz 1991. godine, sve do onih najnovijih, koji će biti premijerno pokazani.
Kolumbijski nobelovac Gabriel Garcia Marquez nakon 17-godišnjeg sudskog postupka obranio se od optužbi čovjeka koji ga je tužio s tvrdnjom da je slavni pisac ukrao njegovu životnu priču za roman 'Hronika najavljene smrti'.
I ovog utorka je sličan slučaj jer u KC Grad gostuje splitska prijateljica KUPEK-a iz emisije br. 24. Odaziva se na ime Boba ili Marčelina. Što je još gore Boba svoj nastup ima baš u vreme KUPEK-a pa se autor emisije potrudio da je skocka na vrijeme kako bi prkosio zakonima fizike i bio u isto vrijeme na dva različita mjesta.
Volt Dizni je iza sebe ostavio besmrtne animirane junake koje krase prave vrijednosti. U Diznijevu družinu koja je sastavni dio odrastanja svakog djeteta uključeni su Paja Patak, Pata, Vlaja, Raja, Gaja, Baja Patak, Pluton i mnogi drugi likovi kojih se rado sjećamo kad se osvrnemo na prve godine svog života.
Djela Ivana Čolovića, antropologa i utemeljitelja poznate Biblioteke XX vek, imaju izniman utjecaj na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Prošloga je tjedna gostovao u Zagrebu i Rijeci povodom promocije svoje nove knjige “Za njima smo išli pevajući – Junaci devedesetih”, u izdanju nakladničke kuće Pelago. S autorom djela “Balkan – teror kulture”, “Bordel ratnika”, “Politika simbola”, “Divlja književnost” i ostalih knjiga s područja političke antropologije, etnologije, etnolingvistike i teorije kulture razgovarali smo o povijesti Biblioteke, balkanskim nacionalizmima i mitologiji ovdašnjih prostora, vremenu u kojem su kriminalci postali heroji – pričama koje ni danas nisu zaključene.