Kultura i zabava

Koprodukciju mariborske i ljubljanske opere slovenački mediji najavljuju kao umjetnički vrhunac Evropske prestonice kulture i slovenačke operne produkcije uopšte.

Nekada smo vjerovali da je Zemlja jedinstven primjer u našoj galaksiji", kazao je Danijel Kubas, profesor u Institutu astrofizike u Parizu i koautor studije. Prije će biti da ima na milijarde planeta sličnih Zemlji koje kruže oko zvijezda na Mliječnom putu.

Čuli smo za pametne telefone i pametne televizore, sad je vrijeme da još jedan gedžet dodamo na listu „pametnih”: foto-aparat.

Poznati novinar odlučio je da napravi društvenu igricu, sličnu FarmVilleu, kojom će među internet zajednicom proširiti svijest o svjetskim problemima.

Onaj koji je pravio tvoj kostim, on je poimao ideju lepote, talenta, umeo je da radi s tkaninom, krojem, dizajnom, napravio kostim koji nosiš i preneo ti svoju energiju. Onda sam te ja upoznao i pomislio: „Kakav lep kostim, kako lepa žena!“ Došlo je do prenosa energije. Mi u svom pozivu nekad prenosimo dragocenije stvari – kaže slavni italijanski romansijer.

Dobitnik ovogodišnje NIN-ove nagrade za roman godine je pisac Slobodan Tišma za roman "Bernardijeva soba", saopštio je danas žiri.

Hrvatska se danas trese kao alkoholičar u apstinencijskoj groznici. Zna da ne smije piti i da ga to vodi u propast, a u toj groznici razdiru ga bolovi i muči se da bi za neko izvjesno vrijeme ponovno pao u svoju staru zamku. Reći ću nešto što je možda uvredljivo i za vlast i za opoziciju, ali Hrvatska je promašen projekt, nažalost. Kao što je bio promašen projekt kvislinške Endehazije tako je promašen i projekt neoustaške tuđmanovske Hrvatske.

Darko Rundek već dvadeset godina živi u Parizu: otada je s različitim postavama snimio nekoliko albuma, a danas sklada, svira, pjeva na nekoliko jezika i nastupa s Rundek Cargo triom. Novu godinu dočekao je u Zagrebu. Za magazin “Novosti” govori o položaju umjetnika u Parizu, imigrantima i Europskoj uniji, kraju kapitalizma i mogućnosti da se Haustor jednoga dana ponovno okupi.

Pisati o komunizmu danas, kada se i u najmnogoljudnijoj zemlji na svetu komunizam već godinama uspešno ukršta sa elementima kapitalizma, deluje, blago rečeno, demode, ili bar zagonetno. Pisati posle dve decenije o komunizmu, čin je koji podrazumeva ili dobar povod (npr. nove činjenice ili novu metodologiju tumačenja) ili atipičan literarni učinak. Ništa od toga Basne o komunizmu ne sadrže – autorka operiše notornim podacima o životu iza Gvozdene zavese, vezujući se za ne manje notorne događaje i fenomene poput bežanja preko ili ispod Berlinskog zida, Praškog proleća 1968. ili zavođenja vojne dikature u Poljskoj 1981. godine.