Politički triler Romana Polanskog „Pisac iz senke” („The Ghost Writer“) trijumfovao je na 23. dodeli nagrada Evropske filmske akademije, osvojivši šest priznanja, uključujući i one za najbolji film i režiju. Sedamdesetsedmogodišnji poljsko-francuski reditelj nije prisustvovao ceremoniji u Talinu (Estonija) zbog sukoba sa zakonom, ali se obratio prisutnima preko „Skajpa”. „Ovo je previše za mene. Hvala mojim kolegama i divnoj, raznolikoj filmskoj ekipi. Nagradili ste jedno istinski evropsko ostvarenje”, kazao je on iz svog doma u Parizu.
Dragi drugari, završen je konkurs u kojem smo pozvali sve zainteresovane da nam pošalju radove na temu korupcije i borbe protiv korupcije, u formi karikature, stripa i crteža! Zajednička komisija sastavljena od članova iz redaTransparency International-a i magazina BUKA će zajedno odrediti pobjednika
Večeras u Banjaluci počinje Šesta sedmica češkog filma, koju tradicionalno organizuje Ambasada Češke u BiH. Sarajlije će ovu smotru filma moći da pogledaju od 16. do 22 decembra.
Pred 100 godina, dakle 1910, u Zadru je rođen pjesnik i esejist Vladimir Popović. Postoji kratka bilješka o njemu u Enciklopediji JLZ-a, u šestom svesku, na stranici 154, u kojoj stoji: “U literaturi se javio pred Drugi svjetski rat. Učesnik u NOB-a. Najznačajnija mu je poema ‘Oči’. Autor je nekoliko zbirki pjesama i više eseja o domaćim pjesnicima (Njegoš, Jakšić, Kranjčević, Nazor i dr.) Djela su mu, među ostalim i ‘Svjetla na pepelu’, ‘Lirske minijature’, ‘Povelja sna i jave’.”
Gustafi : Na početku se znala toliko razbijati da sam je morao spremati u kombi poslije svirke. Sada već dugo nije tako. Zna se razbiti, ali je OK. Postoji upotreba i zloupotreba, a ako ne može pjevati, onda je to zloupotreba alkohola.
U novije vreme, na čitavom srpskom duhovnom prostoru, po nahijama i emiratima – kakav je onaj na Mećavniku – nastaje neka književnost koja uglavnom pliva na talasu medijske pompe. Iz tamničke ćelije M. Ulemek Legija objavljuje romane koji se na nultoj stranici najavljuju kao savremena srpska proza. Neka pak spisateljica decidirano tvrdi da njoj romane diktira lično Bogorodica, i to negde kod Đunisa i pod tim oreolom traje ta književnost. Kritičari koji su se usudili da progovore o ovim knjigama, a malo ih je sigurno, označavaju ovu književnost kao trivijalnu i ona to doista jeste, iako se time mnogo reklo nije. Pokušao je Dobrica Ćosić u svoje vreme da nađe i neku vrstu književno-teorijskog rešenja, pa je tu vrstu literature označio kao „nacionalni realizam“. Nije ovde bilo neke teorije, ali se i u novijoj literaturi, negde na marginama, prepoznaje istrošeni rukopis pisca iz Velike Drenove.
Realizacijom ovog projekta maksimalno 1000 participanata će direktno u realnom vremenu biti korisnici webinara i imati priliku da kroz interakciju sa trenerima steknu nova znanja, razmjene ideje i dobiju savjete a sve to uz minimalne troškove