Kada je na repertoaru predstava Olivera Frljića, bio to izbor nekog klasičnog ili savremenog teksta, publika zna da može očekivati nešto što nakon devedesetih godina nije imala priliku da gleda na pozorišnim daskama.
Mjesec nakon ukidanja odluke o zabrani gostujućih navijača na utakmicama Premijer lige BiH huliganstvo je ponovo eskaliralo. Navijački neredi bilježe se iz kola u kolo. Nacionalistički povici, transparenti, te masovne tuče samo su mali dio navijačkih pohoda bosanskohercegovačke omladine.
Mislim da ljudi treba da se zabave filmom, kako bi na trenutke zaboravili na ono što se dešava u njihovim životima. Volim filmove koji nas odvode negde drugo u neki imaginativni svet, ali mislim da je veoma važno gledati i filmove koji korenspondiraju sa našim životima, sa našim gradovima i mestima u kojima živimo, govore o moralnim odlukama koje nisu konceptualne već su deo stvarnosti i svakodnevice.
Mislim da su ljudi svesni, ali da su dovoljno uplašeni da to ne smeju glasno da kažu. Barem je moje privatno iskustvo takvo. Znate ono što je bilo nekada - sve je okej, samo nemoj preko Tita i partije. I sada je prisutna ta ista vrsta straha - nemoj da diramo ove nacionalne tvrđave, jer je to opasno, a naročito je opasno kad se ljudima ne ponudi bilo kakva egzistencijalna perspektiva.
Vijekovima je na brdu Mlađevac iznad Drine građena i dograđivana čuvena tvrđava. Iako je 2005. godine Stari grad Zvornik proglašen Nacionalnim spomenikom BiH, nije mnogo urađeno da se sačuva od zuba vremena i nemara.
Izgleda da smrt od pop-zvezda ipak pravi ikone dužeg trajanja, neke vrste «novih bogova»: Džems Din, buntovnik bez razloga, Norma Džin, seks simbol, Džon Lenon, Kurt Kobejn... Tema se ne iscrpljuje samo u sferi snova, emocija i masovnih psiholoških kompenzacija. Ima upozorenja na to da život pop-zvezda ima ozbiljnije socijalne reperkusije, jer se kroz njihove «romane» širi jedan model socijalnog ponašanja: «Živi brzo i budi lep leš...»
Nauka, istraživanje, misterija i nova saznanja bila su u fokusu interesantne manifestacije koja je u petak naveče održana u Banajluci, a riječ je o Noći istraživača koja je privukla mnoge posjetioce.
Bojkot u indirektnoj organizaciji direktora osnovnih škola, i uz naknadnu podršku kninske gradonačelnice - eto, to se dogodilo dvostrukom oskarovcu, Hrvatu jevrejskog porijekla i samom žrtvi holokausta Branku Lustigu u Kninu, gdje je u sklopu turneje po hrvatskim gradovima došao poučavati osnovnoškolce o holokaustu.
Da je sve moguće u današnjem tehnološkom svijetu, dokaz je i izvinjenje koje je svojim korisnicima uputio izvršni direktor kompanije iz Kupertina Tim Kuk, povodom propusta u Apple-ovim mapama.