Često se zaboravlja da je građanski rat u Bosni i Hercegovini od 1992-95 godine okončan planom podjele, kojim je ova zemlja razdvojena na muslimansko-hrvatsku Federaciju i Republiku Srpsku s institucijama centralne vlasti koje su u početku bile toliko slabe da su bile gotovo nevidljive. No, do razvoja tih institucija došlo je kroz intervencije međunarodne zajednice u razdoblju od narednih trinaest godina i duže, tokom kojih su neposlušne strane bile prisiljene da sarađuju, dok je podijeljenost zemlje prikrivana. U posljednje tri godine, oslabilo je zanimanje međunarodne zajednice za ovu zemlju, stvorene institucije su se pokazale neodrživim u nedostatku vanjskog pritiska, dok se sadašnji vođa bosanskih Srba dao na rastavljanje centralne države. On sada manevriše s ciljem sprovođenja de facto, a potom i de jure nezavisnosti srpskih teritorija.
Dijasporci su očajni ljudi, nasilno i brutalno istrgnuti iz bolne realnosti Bosne. Oni ne žive životom ove zemlje više, koliko god se trudili da budu dio nje.
Nakon Josipovićeva posjeta Srbiji, komentator tportala sumira pluseve, ali i minuse. Josipović je na putu da obori sve rekorde u svojoj pomiriteljskoj ofenzivi u regiji zato što ne postavlja nikakve uvjete, ali on je u Hrvatskoj slabašna figura, a s druge strane mu je moćni Tadić, koji kontrolira cjelokupnu izvršnu i zakonodavnu vlast i još štošta pride
Djeci, koja umjesto veselih crtića pred spavanje, dobivaju porcije lubanja i krvi, koja umjesto likova iz bajki pamte imena zločinaca i kriminalaca, ne preostaje ništa drugo no učiti iz strašnih priča
Mislim da je Banja Luka danas daleko od oba ta grada. Od Beograda je dijele kilometri, ali i svijest o tome da je svaka veza ova dva grada konotirana na isti, svesrpski, način, i još dugo će trebati da se tu nešto promijeni.
Načelnik Obavještajno-sigurnosne službe(OSA) Bosne i Hercegovine Almir Džuvo rekao je, podnoseći izvještaj zastupnicima u Parlamentu BiH, kako u toj državi živi, klanja i sklapa paklene naprave tri tisuće ljudi spremnih u bilo koje vrijeme počiniti teroristički napad, čije će posljedice biti gore od onih nakon eksplozije automobila bombe u Bugojnu krajem lipnja, kada je ubijen policajac Tarik Ljubuškić.
Gandhijeve riječi iz naslova diraju suštinu. Ako se želi promjena, ona neće doći sa apatijom i negativnim determinizmom: "Moj glas i tako neće ništa promijeniti".
Raširena je predrasuda da islamski vođe i radikalni muslimani, raznorazni vehabije, selafije, mudžahedini, talibani, i kako se već sve ne zovu - nemaju smisla za humor.