Da je - recimo - Merkelova pronašla partnere u Srbiji i Hrvatskoj za provođenje ustavnih reformi u BiH, da je shodno toj recepturi i nastao taj čvrsti savez Milorada Dodika sa dva HDZ-a, čuli bismo makar jednu lijepu o nastojanjima njemačke kancelarke da sruši domaće berlinske zidove. Umjesto toga smo saznali da je Dodik, onako ultimativno kako se ponaša u Sarajevu i Banjoj Luci, i gospođi Merkel sasuo istinu u lice, a ona glasi: ne možete mi ništa
Izgleda da se s Bosnom i oko Bosne nešto zbilja pomiče s mjesta. Još se ne zna što i kako, iako se intenzivno nagađa, ali o jednoj promjeni ne treba spekulirati, ona je već tu.
Pustio sam mjesec-dva fore svakom avanturisti koji se anonimno okuražio da mi na nekom ovdašnjem internetskom portalu svašta nagovori, da me nalijepi, izvrijeđa, ponizi, pojeftini toliko da mi nakon te hrabre tirade obraz pet para ne vrijedi.
Svi zločini koje su u Drugom svjetskom ratu počinile sve savezničke antifašističke vojske dio su istog konteksta i tako ih treba promatrati. Zato i kaznena politika po pitanju ratnih zločina koje su počinili pripadnici antifašističkih vojski treba biti ujednačena na svjetskoj, ili barem europskoj razini.
Postoji jedan aspekt Ćosićeve sudbine koji je, upravo iz sarajevske perspektive početkom druge decenije dvadeset i prvog stoljeća, izuzetno aktuelan. Dobrica Ćosić, naime, definitivno nije pisac kojem se od početka karijere može zakačiti etiketa srpskog nacionaliste
Tog trenutka čarolije u čudu života pastira Mile sa zelenih visoravni Cincar planine, u kojemu nema ni ovaca, ni kredita, ni žene ni predsjednika komisije za dodjelu poljoprivrednih poticaja, ni burzovnih indeksa ni svjetske islamske revolucije, u kojemu dakle ima samo Mile, samoga sa sobom i svojim sendvičem od kruva i salame