Pišem ti ovo pismo tačno mesec dana pre nekolikosatne demonstracije mog ponosa. Pišem, sitnim slovom u sitne sate; ne mogu da spavam, ne od besa il’ ludila, već od neobuzdanog straha zbog s usana pročitane reči poniženja, zbog neučinjenog koraka od neviđenih ljudi. Sve je to duboko u meni - strah mi se odavno uvukao pod kožu: prebijanje na ulici, šutiranje u glavu, upiranje prstom, gađanje kamenom, grudvom snega. Osećam se nesigurno dok hodam tvojim ulicama. To boli, Domovino.
Teško je točno odrediti tko je u zanimljivijoj poziciji, oni koji se nađu na Mamićevoj listi prokletih na taj i taj dan ili oni koji su mahnitog filantropa toliko inspirirali da im jednostavno mora osigurati egzistenciju i u procesu ih prikazati kao bespomoćne i zaboravljene legende kojima nasušno treba pomoć bogatih i moćnih dobročinitelja koji se nisu naspavali pa u naletu histerije nižu zakletve pred Bogom i čovjekom.
Pažljivo sam, razumije se, pročitao te "Alternativne načine tumačenja hadisa o ratu i miru", ili kako se već zove knjiga, i ostao fasciniran. Poslanik a. s. je još prije hiljadu i četiri stotine godina sve točno pogodio, uključujući i to da će - ako ne vjerujete meni, vjerujte Admiru Pozderoviću - Miss svijeta 2007. godine biti Kineskinja Zhang Zi Lin!
Leto (gospodnje) 2011. godine donelo je velike bure na ovom nesrećnom balkanskom prostoru. Primitivna zver nacionalizma otkinula se s lanca, koji smo jedva nekako privezali u prethodnih nekoliko godina. I neprekidno, kao u svojevrsnom začaranom krugu, nađe se uvek neka „istorijsko-etnička istina” koja će čudovište nanovo nahraniti i razjariti.
U nekim gradovima sačekaju da im poznati umru, pa stave ploču ‘Ovdje je živio i radio Taj i Taj’. U Splitu, međutim, još za života napišu ti na kuću ‘Ovdi živi Taj i Taj’
Svako bavljenje historijskom ulogom Josipa Broza Tita ne može zaobići antifašistički ustanak 1941. i otpor staljinizmu koji je započeo 1948. Ipak, Četrdesetiprva i Četrdesetiosma ne daju odgovor na pitanje po čemu je Broz bio doista velik. Odluka o antifašističkom ustanku je bila hrabra, ali je bila i posljedica jedne strašne historijske situacije koja je nametala radikalne odluke. Valjalo je stati na stranu čovječanstva i civilizacije ili se predati nacističkom zločinu i ludilu.
Već neko vrijeme Dragan Primorac uveseljava javnost otkrićima o porijeklu Hrvata, pa svako malo u novinama izađe kakav senzacionalni tekst o njegovim opsežnim istraživanjima genske mape balkanskih naroda, koja neumoljivo dokazuju kako Hrvati nisu Slaveni.
Raseljena osoba, osoba koja je ostala bez domovine, kaže Hannah Arendt, najreprezentativnija je figura našeg vremena. A ta je osoba, kao protiv vlastite volje, prinuđena iz vlastitog iskustva izvući pouku da čovjek ne osvaja svoju ljudskost brisanjem prošlosti koja mu prethodi, odbacivanjem svojih izvora ili poricanjem ''pristupanja stvarnosti koja se temelji na našem osjetilnom opažanju''. Ako se apstrahiraju njegova pripadnost i ukorijenjenost u posebnoj sredini, čovjek nije više ništa drugo osim apstraktni ogoljeni čovjek.