Nekada u Orvelova vremena, sila se mogla zamisliti kao Veliki Brat koji nadzire svaki pokret svojih podanika. Orvelijansko proročanstvo potpuno se obistinilo onog trenutka kada je silama postalo moguće da nadziru svaki telefonski poziv bilo kog građanina, svaki hotel u kom je odseo, svaki autoput kojim je prošao i tako dalje. Građanin je postao totalna žrtva nadzirućeg oka države. Ali kada se pokaže, kao što se sad pokazalo, da čak i katakombe državnih tajni nisu izvan hakerskog domašaja, nadziranje prestaje da bude jednosmerno i postaje kružno
Šest hiljada kvadratnih metara čvorića u tkanini. „Norament 925“ je naziv poda prekrivenog kaučukom u glavnoj sali Univerziteta u Bilefeldu – funkcionalan i još uvek svež kao prvog dana 1969. godine. Deluje nekako realno da je legenda nauke svakog dana hodala preko ovih čvorića. Niklas Luman, povučeni mislilac koji je radikalno izmenio sociologiju, bio je ovde profesor od osnivanja ovog reformatorskog Univerziteta sve do svoje smrti 6. novembra 1998.
Najstrože povjerljiva diplomatska prepiska završila je tako praktički na oglasnoj ploči, dokumenti za koje do jučer nisu smjeli znati ni svjetski lideri, predsjednici, premijeri, kraljevi i pape, danas uz jutarnju kavu čitaju dokone domaćice.
Četvrtog decembra navršit će se trideset i pet godina od smrti Hannah Arendt (1906-1975), žene koja je po snazi i novosti svoje misli odskakala među filozofima prošlog vijeka.
Ne uslijedi li za Tadićevim posjetom Zagrebu i niz obostranih konkretnih akcija, od zbrinjavanja izbjeglica pa do popisa nestalih, lijepe geste i dobre namjere pokazane na najvišoj razini ostat će visjeti u zraku. Ukratko, pred hrvatsko-srpskom pomirbom je dug marš kroz institucije
Postavit ću ovdje dvije prethodne teze o tome kako danas ne valja i valja govoriti o marksizmu u smislu Marxove baštine, a zatim izvesti jednu posljedicu iz njih, u kojoj se dotičem i povijesnih marksizama. No sve što ovdje pišem temelji se na njihovim iskustvima, od Engelsa preko Kautskoga i Staljina do najvažnijih: Lenjina i pokušaja njegove primjene u Kini i Jugoslaviji, te zapadnog marksizma, kao i na mijenama kapitalizma. Ovakve teze ne pretendiraju na iscrpnost nego samo na pregnantnost.
Govoriti o marksizmu danas mnogim ljudima zvuči poput posjeta muzeju voštanih figura. No ponekad kao na filmu, voštane figure ožive i pričaju najluđe priče. Malo tko je očekivao da će nakon trijumfalnog nastupa kapitalizma devedesetih marksizam opet biti interesantan. Knjige se sve bolje prodaju, dok konferencije bilježe ogroman rast interesa. Ono što pobornike kapitalizma najviše brine je to što izgleda kako se ovaj put ne radi samo o marksizmu kao akademskoj teorijskoj disciplini.