NaslovnicaKolumne

Kolumne

Nedovršivost raspada Jugoslavije

Zoran Đinđić je nekoć pisao o Jugoslaviji kao nedovršenoj državi. Dvadeset godina nakon što se Jugoslavija formalno raspala, pokazuje se da je taj raspad suštinski nedovršiv proces

Viktor Ivančić: Bauk Jugoslavije

Što je manje Jugoslavena na popisima stanovništva, to je više Jugoslavije na usnama hrvatskih nacionalista. Što je Jugoslavija u većoj mjeri bivša, to je hrvatskim nacionalistima aktualnija i potrebnija. Rijetki preostali Jugoslaveni ni izbliza toliko ne žude za Jugoslavijom kao oni koji bi ih – da nije bizarnih civilizacijskih tekovina i međunarodnih obligacija – bez suvišnih premišljanja dislocirali u plinske komore.

Veličković: Toyotimačina

Na kojim je to (demokratskim?) izborima građanin glasao da živi stočnim životom? Šta mu vrijedi gledati od čega se živi a ne znati od čega se umire?

Parada zabranjena – šta dalje?

Pretpostavimo da je gej parada u Beogradu otkazana upravo iz razloga koje je ministar policije naveo – zbog stvarne opasnosti od nekontrolisanog nasilja – a ne zato što je vlast pošto-poto tražila izgovor za neodržavanje, kako bi u predizbornoj godini udovoljila onome što percipira kao većinsko javno mnjenje. Ovaj tekst je pokušaj da se razume ko su, šta predstavljaju oni koji su vlast naterali na povlačenje, i šta se može učiniti u narednim mesecima i godinama kako bi pitanje parade postalo manje traumatično za LGBT osobe, njihove prijatelje, pa i celokupnu javnost u Srbiji.

Svetlana Cenić:Drug Tito jaše na čelu kolone

Inostranih investicija gotovo da i nema, a od tih tzv. stranaca gro je onih koji će prodati nešto ili maznuti štagod uz podršku vlasti, pa zbrisati. Nakon pranja para. Ozbiljan kapital ne dolazi tamo gde ne funkcionišu institucije, prvenstveno zbog zaštite privatnog vlasništva, bilo fizičkog, bilo intelektualnog. Ekonomisti i kreatori politike, koji zanemaruju važnost institucija za ekonomski rast, ulaze u rizik one čuvene zablude da traže izgubljeni novčanik ispod uličnog svetla ne zato što je tu ispao, već zato što je tu osvetljeno.

- OGLAS -

Nobelovac Gedža

Akcija srpskih hakera, koji su povukli za nos veći dio relevantnih medija u matičnoj zemlji lažnom web stranicom Nobelove nagrade za književnost na kojoj je nobelovac nakratko postao srpski književnik Dobrica Ćosić, povod je za promišljanje o njegovom liku, djelu i mitomaniji, ali i načinu na koji percipiramo i (ne) provjeravamo informacije

Arsenijević: O identitetima

Moj sin Filip već čitavih godinu i po boravi u Sjedinjenim Državama. Nalazi se u Los Anđelesu u Kaliforniji, a pre toga je nekih pola godine proveo u Las Vegasu, Nevada. Prilikom odluke o odlasku bio je motivisan činjenicom da je dobio jedinstvenu priliku za sticanje samostalnosti, kao i specifičnog iskustva kakvo pruža samo život daleko od kuće, svega onoga dobrog i svega lošeg što „kuća" predstavlja.

Crkva i sloboda savjesti

Dostojanstvo čovjeka, koje izvire iz njega samog, jeste u tome da ne popusti pred svim svojim željama, da se, u brizi za sebe i za druge, sam ograničava. Dakako, iz čovjekove autonomnosti ili samozakonodavstva može izvirati i zlokobna sloboda bezobzirnosti, ali to nije automatska posljedica autonomnosti. Suština autonomnosti je u slobodi za slobodu.

Žensko-muški licemjeri

Ova parada ima protivnike više među muškarcima koji, napadajući gej populaciju, žele da se pre svega dopadnu muškarcima.

 

NAJNOVIJE