Prema najnovijim analizama i predviđanjima koje prenosi New Scientist, 2026. godina na putu je da sruši sve dosadašnje temperaturne rekorde i postane najtoplija godina otkako postoje službena mjerenja. Ovo zlokobno upozorenje dolazi od Jamesa Hansena, jednog od najpoznatijih svjetskih klimatologa i bivšeg direktora NASA-inog instituta za svemirska istraživanja (GISS), koji tvrdi da ulazimo u novu, još opasniju fazu klimatskih promjena.
Povratak El Niña Glavni pokretač ovog ekstremnog temperaturnog skoka – uz kontinuirane ljudske emisije stakleničkih plinova – jest očekivani početak snažnog klimatskog fenomena El Niño u drugoj polovici godine. El Niño karakterizira natprosječno zagrijavanje površine tropskog dijela Tihog oceana, što posljedično oslobađa goleme količine topline u Zemljinu atmosferu. Povijesno gledano, godine u kojima dominira El Niño redovito bilježe globalne temperaturne skokove. Hansen predviđa da će upravo taj fenomen gurnuti 2026. godinu znatno ispred 2024., koja je do sada smatrana rekordno vrućom.
Probijanje granice od 1,5 °C Prema Hansenovim procjenama, čak bi i umjereno snažan El Niño tijekom sljedećih 12 do 18 mjeseci mogao podići prosječnu globalnu temperaturu na oko 1,7 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina. To znači jasno i nedvosmisleno probijanje kritične granice od 1,5 °C, koja je postavljena Pariškim klimatskim sporazumom kao prag koji bi čovječanstvo trebalo izbjeći.
Ono što znanstvenike najviše zabrinjava jest Hansenovo uvjerenje da se svijet vjerojatno više neće dugoročno ohladiti ispod te granice čak ni kada faza El Niña završi. Planeta se, prema svemu sudeći, trajno zagrijala na višu bazičnu temperaturu.
Paradoks čistijeg zraka Zanimljiv, ali zabrinjavajući faktor koji pridonosi ovom ubrzanom zagrijavanju jest i smanjenje emisija sumporovog dioksida (aerosola) iz brodskog prometa i termoelektrana. Naime, iako je smanjenje zagađenja zraka odlična vijest za ljudsko zdravlje, ti su aerosoli u atmosferi djelovali kao svojevrstan “suncobran” jer su reflektirali dio sunčeve svjetlosti natrag u svemir. Njihovim nestankom, efekt stakleničkih plinova (poput CO2 i metana) dolazi do punog izražaja bez ikakvog efekta hlađenja.
Posljedice po planet Ekstremne temperature ne znače samo toplija ljeta. Znanstvenici upozoravaju da bi “super El Niño” i rekordna toplina u 2026. godini mogli izazvati “promjene klimatskog režima”. To podrazumijeva nagle, ali dugotrajne promjene u obrascima padalina, što će rezultirati razornim sušama u nekim dijelovima svijeta i katastrofalnim poplavama u drugim. Sve to imat će izravne posljedice na globalnu proizvodnju hrane, dostupnost pitke vode i stabilnost ekosustava.
Zaključak Najava da će 2026. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja nije samo statistički podatak, već alarmantno upozorenje da vrijeme za ublažavanje klimatske krize ubrzano istječe. Čovječanstvo testira granice izdržljivosti Zemljinih sustava, a posljedice tog eksperimenta postaju naša svakodnevna, vrlo vruća stvarnost.