“Bosna i Hercegovina je nekako već bila na rubu zbivanja i interesa, tako da je otišla nekako u zapećak, tako da kažem. A, papa kako je najavio dolazak, odjedanput je Bosna i Hercegovina postala u središtu i medijske i političke i svjetske javnosti. Već je to sami događaj za cijelu Bosnu i Hercegovinu. A, drugo: kako je papa najavio da ide u Sarajevo, u Bosnu i Hercegovinu, onda su pomalo i strani političari vidjeli: pa kad taj čovjek ima toliko interesa za tu zemlju, moramo i mi nešto imati. Tako da je pokrenuo interese evropske i svjetske politike da se zauzmu da ova zemlja ne bude na rubu događanja nego da joj pomognu da se izgradi kao stabilna država”, istakao je kardinal Puljić.
Nadbiskup Vrhbosanski kazao je “kako je papa u svome govoru rekao da ide dati potporu izgradnji mira, te da su svi nakon toga osjetili potrebu da u BiH treba izgraditi mir, normalnu državu”.
Papa Franjo je najavio da će posjetiti Bosnu i Hercegovinu 6. juna ove godine.
– Slavlje Uskrsa i papin dolazak –
“Postoji puno silnica koje na tom polju rade. A, ne samo svjetsku, nego i domaću politiku Sveti Otac je pokrenuo tako da i u domaćoj politici postoji nekakav interes da dočeka papu s jednim pozitivnim ehom za izgrađivanjem ovog društva. Tako da možda će još više trebati to poduprijeti, ali postoji i kod domaćih političara svijest da moraju nešto učiniti da ova zemlja zaista pokaže i dokaže da je vrijedna takvih ljepih događanja”, naglasio je kardinal Puljić.
Kardinal je kazao da kao nadbiskup može reći da u cijeloj Nadbiskupiji primjećuje da su se ljudi istinski pripremili za predstojeće slavlje Uskrsa, koji se obilježava u nedjelju, 5. aprila.
“Korizma je jedno vrijeme priprave gdje su ljudi i molili, posebno križni put, i postili su, odnosno pokoru činili, činili su djela ljubavi gdje zapravo kršćanski su pokušali izraziti svoju solidarnost. A, onda u cijeloj Nadbiskupiji su posebno dvije aktivnosti, a to je priprava za sinodu, a ujedno i priprava za dolazak Svetoga Oca. Postoji jedan veliki interes i kod domaćih ljudi i izvan države Bosne i Hercegovine za dolazak Svetog Oca. Tako da zapravo ovaj Uskrs je jedan poletan dan gdje će se ljudi hrabriti u vjeri, slaveći uskrsnuće Kristovo. A, ujedno i na neki način u jednom iščekivanju što će nam istinski papin dolazak donijeti jednu snažnu potporu i podršku”, istakao je Puljić.
Kardinal je naveo kako je Sveti Ivan Pavao II Sarajevo nazvao evropskim Jerusalemom. To je zapravo, cijeni nadbiskup vrhbosanski, “simbolika naše različitosti gdje trebamo biti u zajedništvu”.
Tako da je i papa, naveo je Puljić, prigodom “ad limina” biskupima posebno dao potporu za izgradnju zajedništva. A, i sam je u najavi posebno ukazao na važnost dijaloga.
“Bosna i Hercegovina je jedan poligon gdje istinski polažemo ispit jesmo li zreli za dijalog. Da li možemo prihvatiti jedni druge u različitosti i poštivati jedni druge u različitosti i na neki način zajednički graditi opće dobro. Mislim da politika mora ozbiljno shvatiti da je ovdje različitost i pokušati tu različitost ugraditi u jednakopravnost bez obzira na to kako se ko nazivao imenom, nacionalnim identitetom, vjerskim identitetom, kulturnim identitetom. To se mora uvažiti i ugraditi u sustav države. A, onda i u klimu međuvjerskih odnosa. To je taj put dijaloga. Gdje prvo mi, ako živimo jedni sa drugima, vrlo nedovoljno poznajemo jedni druge. Znamo neke vanjske stvari. Ali, premalo poznajemo ono bitno, sržno što u pojedinoj zajednici se živi i doživljava. Na neki način trebamo jedan mentalitet izgrađivati i poštivati tu našu različitost i taj identitet. Vjerujem da će papin dolazak upravo to podržati”, ocijenio je kardinal Puljić.
Nadbiskup vrhbosanski naglasio je da u Bosni i Hercegovini “treba zaustaviti manipulaciju te naše različitosti, bilo da se radi o politici, svjetskim interesima ili svjetskim utjecajima”.
“Treba suzbiti tu manipulaciju, a onda svaku stvar, treba biti hrabar, i nazvati pravim imenom. Ne toliko je isforsirati nego je nazvati pravim imenom. Onda, potrebno je u ovoj državi graditi strukturu vladavine zakona gdje će svaki čovjek biti jednak pred zakonom. Treba suzbiti prostor za taj kriminal, korupciju i sve to što stvara crnu sliku u ovoj zemlji. Nažalost, mnogi daju povoda da se ima dovoljno materijala da se stvara crna slika. Međutim, od toga se ne živi”, kazao je Puljić.
On je istakao da “moramo ići pozitivnom energijom, uvažavajući čovjeka u njegovoj cjelokupnoj dimenziji i vjerskoj i kulturnoj, političkoj i gospodarskoj, i njega ugraditi u društvo”. Tako i društvo, ocijenio je kardinal Puljić, “mora imati zakone koji će štititi čovjeka, ali onda čovjek mora služiti tim zakonima”.
– Pristupiti poštivanju različitosti –
“Nažalost, moramo to upozoriti, i svjetske silnice, one ozbiljno igraju koji puta s nama, pa smo mi sitniš u rukama velikih sila. Jasno, to par puta koriste oni koji žele svoj vlastiti interes. Tako da se dobije slika da je sav narod takav, a zapravo nije. Masa nije u javnosti prisutna, nego su prisutni oni što kriminal prave, korupciju, zloupotrebljavaju politiku. Ti su u javnosti prisutni. Tako da zapravo masa, ona koja živi, ona nije u javnosti prisutna. Zato moramo pristupiti realističnije ovoj zemlji i ovim narodima koji ovdje žive, a na poseban način treba upozoriti međunarodnu zajednicu da ne krivi što smo različiti. Oni često puta, jer su nemoćni, nemaju ideja, i onda najlakše je optužiti: krivi su zato što su različiti. To je zlo. To ne valja, takav pristup. Treba stvoriti jedan sinkronizam. Mora se pristupiti poštivanju različitosti. Tako da zapravo proces evropskih integracija mora ići onim putem da Evropa ono što želi kod sebe mora i ovdje uprisutniti”, zaključio je kardinal Puljić.
Zanimao nas je i stav kadrinala Puljića o tome da li je opravdana islamofobija koja sve više prima maha u Evropi.
“Moramo razlikovati ljude koji vjeruju kao muslimani od onih koji zloupotrebljavaju vjeru u zločin. To moramo razlučiti. Nažalost, više se pažnje posvećuje tim ljudima koji zločin čine u ime Boga i vjere, a to je najveći zločin protiv Boga i vjere. Zapravo moramo dozvoliti ljudima da razvijaju svoj odnos s Bogom, s čovjekom. Ne smijemo identificirati. Nažalost, mi vidimo da se tu pod krinkom vjere uvlače razni interesi. Ovi sukobi koji se vode često puta pod krinkom vjere, premalo je tu vjere, tu je više interesa za vlašću”, naveo je kardinal Puljić.
Ocijenio je da se pripreme za dolazak pape Franje u Sarajevo odvijaju vrlo intenzivno. Posebno s crkvene strane, naveo je, njihovo je animirati ljude s terena, stvoriti ured gdje će se prijavljivati hodočasnici kao i kontaktirati sa državnim strukturama, da državne strukture trebaju urediti proces sigurnosti, parkiranja, regulisanja saobraćaja…
“To sve treba iskoordinirati zajedno sa crkvenim strukturama i mislim da to poprilično funkcionira. Sigurno moramo uvažiti i protokol Vatikana koji ima svoju strukturu. Očekujemo početkom ovog mjeseca čovjeka koji je glavni za organizaciju, odnosno glavni za protokol pohoda Svetoga Oca. To sve treba raditi tiho, ne treba oko toga stvarati posebne panike. Za sada, to sve poprilično funkcionira”, istakao je kardinal Puljić.
– Najavljen dolazak vjernika od Makedonije do Italije –
Nadbiskup vrhbosanski naveo je kako su ljudi iz katoličke crkve već bili što se tiče liturgije u Rimu za pripravu misara koji će se služiti, te da su ovih dana stručnjaci za medije u Rimu sa njihovim stručnjacima da bi se dogovorilo uvezivanje prenosa.
“Bh. državna televizija će dobiti monopol da može prenositi. Moramo stvoriti sustav medijske prijave. To će na neki način biti državna struktura, sve to je već predviđeno da mogu komotno prenositi. To je jedan cijeli spektar detalja koje treba razraditi. Mislim da poprilično su to moji suradnici razradili”, naveo je Puljić.
Prema kardinalovim riječima, zasad je teško govoriti o broju vjernika i posjetilaca koji će prisustvovati pohodu pape Franje Sarajevu.
“Mi očekujemo jedan lijep broj, ne samo iz Bosne i Hercegovine, već i veliki broj iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, čak, iz Makedonije, također, iz Austrije, Italije. Veliki broj iz Italije je zainteresiran, iako imaju papu u svojoj državi, ali svojim dolaskom žele izraziti solidarnost sa ovom zemljom, ovim narodom. Tako da je veliki interes”, ocijenio je Puljić.
On je naveo kako se zainteresirani već prijavljuju na razne načine.
Papa Franjo, tokom posjete Bosni i Hercegovini, potvrdio je kadrinal Puljić, neće se izjašnjavati o Međugorju.
“Ne. Papa tom prigodom sigurno neće ništa reći, jer je to takav fenomen koji ne ulazi u ovo”, naveo je Puljić.
Komisija koja je radila za Međugorje završila je svoj posao i sve ono što je istraživala predato je Kongregaciji za nauk vjere. No, kardinal Puljić nije mogao precizirati kada će se Vatikan izjasniti o tome da li će Međugorje biti proglašeno za svetište.
“To mi je teško prosuditi, jer prilično puno elemenata ima za proučavati”, ocijenio je Puljić.
– Proglašenje Petra Barbarića blaženim –
Kardinal Puljić je u razgovoru za Anadolu Agency najavio kako će Biskupska konferencija BiH u toku ove godine imati brojne aktivnosti.
“Mi, kao biskupi, posebno nakon ovog papinog pohoda spremamo još jedan lijep događaj, a to je proglašenje blaženim sina jednog ove zemlje Petra Barbarića. Jednog maturanta, koji je u zdravlju umro na glasu svetosti. Njegov proces već dugo traje. Njega su sakrili četrdesetih partizani, 1998. smo ga našli, njegov lijes, i nakon toga smo obnovili proces koji je pri kraju. Živo se nadam da mogu, čak, još ove godine doživjeti proglašenje blaženim. Najvjerovatnije će to biti u središtu centralne Bosne, u Travniku. On je iz Hercegovine rodom, u Travniku je umro, gdje se nalazi njegov grob”, naveo je Puljić.
Kardinal je naglasio kako je proces vodila Vrhbosanska nadbiskupija zajedno sa Isusovcima, jer je on pri kraju života postao Isusovac.
“Nadam se da bi to moglo biti okončano u jesenjskim danima. Živo se radujem tom događaju, jer to će biti još jedan sin ove zemlje koji će postati blaženim. Jer, Drinske mučenice su postale blažene, a niti jedna nije rođena u BiH, Ivan Merc je postao blaženim koji je Banjalučanin, ali je umro u Zagrebu i tamo je njegov lijes. Sad želimo dočekati jednog blaženika sina ove zemlje, čiji je lijes među nama i vrlo lijepo je prihvaćen u centralnoj Bosni i Hercegovini”, naglasio je kardinal Puljić.
Nadbiskup Vrhbosanski kazao je i kako Međureligijsko vijeće BiH već radi, ali kako će i u narednom periodu djelovati s ciljem jačanja procesa dijaloga.
“Međureligijsko vijeće na tome radi ozbiljno. Sam papin susret bit će sa Međureligijskim vijećem BiH. Također, u planu postoji jedan susret studenata teologije koji spremaju panel. Rado sam prihvatio da održim jedan dan, zajedno sa vjerskim predstavnicima, jedan panel. Puno toga se radi. Ne toliko euforično, nego osobno: susreti. Na tim stvarima se radi. To ne znači da je dovoljno, ali sam Bogu zahvalan da nismo posustali, unatoč političkih trvenja”, zaključio je kardinal Puljić.