Šef ovog kluba Mijo Hadžiomerović ističe da jedna od odredbi ovog zakona direktno vrijeđa dostojanstvo osoba koje su neosnovano lišavane slobode tokom rata u BiH.
-Te osobe imaju presude pred redovnim sudovima po kojima bi trebalo da im se isplati odšteta za sve ono što su preživjeli u logorima, ali ovim izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem dugu vlast u RS-a to želi da pretvori u nekakav javni dug, što je neprihvatljivo – rekao je Hadžiomerović.
Bošnjaci koji su proveli vrijeme u velikom broju logora na prostoru RS su doživjeli stravične toruture i sada, kako kaže, njihove odštete treba da budu – javni dug, dok se istovremeno zanemaruje činjenica da budžet RS u velikoj mjeri pune i Bošnjaci.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem dugu RS-a je usvojen 27. februara po hitnom postupku u Narodnoj skupštini RS-a, a po ranijem obrazloženju ministra finansija Zorana Tegeltije, donesen je radi dovođenja u ravnopravan položaj svih osoba koje su tokom ratnih sukoba bile neosnovano lišene slobode, bez vođenja krivičnih postupaka, što je utvrđeno u redovnoj građanskoj parnici.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na pravosnažne i izvršne sudske odluke kojima je utvrđeno pravo na nadoknadu štete na osnovu neosnovanog lišenja slobode, koje je u vezi s ratnim dejstvima u periodu od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine, a šteta je utvrđena u građanskoj parnici u redovnim sudovima u BiH, navodi se u obrazloženju ovog prijedloga zakona.
Hadžiomerović ističe da je jedan od uvjeta za pomirenje na ovim prostorima i to da zločinac mora biti kažnjen, a žrtva obeštećena.
-Ako vlast u RS misli da se ovako gradi pomirenje, onda su u velikoj zabludi – naglasio je šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a.
Predložit će amandmane na ovaj zakon u dogovoru sa Savezom logoraša BiH, a u narednoj proceduri usaglašavanja spornog zakona.
Delegati ovog kluba odlučili su danas da ne stave veto i na Zakon o policijskim službenicima, jer sumnjaju da bi Ustvani sud RS-a, kao i 2010. godine donio odluku da tim zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.
Ipak, bošnjački klub će tražiti ocjenu ustavnosti i zakonitosti ovog zakona te će sagledati i mogućnost da se podnese apelacija i pred državnim Ustavnim sudom.
Bošnjaci ponovo upozoravaju da je neprihvatljivo mali broj Bošnjaka u MUPRS-a, te da iznosi 5,59 posto od ukupno zaposlenih iako mora da odražava ravnopravnu nacionalnu zastupljenost.
Hadžiomerović je napomenuo da u Federaciji BiH, u svih deset kantona i Upravi policije radi 7,9 posto Srba.