Američka centralna banka (Fedralne rezerve - FED) je jutros objavila najveće povećanje kamatnih stopa u posljednje 22 godine, kako bi se suprotstavila brzom rastu cijena.
Podižući stope, poskupiće zaduživanje ljudi, preduzeća i vlada.
Šta jedan ovakav potez znači, hoće li se na njega odlučiti i evropske banke, a samim tim i BiH pitali smo ekonomistu Faruka Hadžića.
Prema njegovim riječima podizanje kamatnih stopa nije nova mjera koja stoji na raspolaganju kreatorima monetarne politike. Obično se ova mjera koristi da kada se ekonomija pregrijava, tj. prebrzo raste, što dovodi i do većeg rasta cijena – inflacije.
Samim tim, naglašava, aamerički FED je nastavio, potpuno očekivano, podizanje nivoa kamatnih stopa, kako bi se pokušao na taj način obuzdati visoki nivo inflacije koji je trenutno prisutan, ne samo u SAD-u, već širom svijeta. Podizanjem kamatnih stopa, pojašnjava Hadžić, dolazi do smanjenja potrošnje stanovništva i smanjenja investicijskih aktivnosti, što u konačnici dovodi do pada ekonomske aktivnosti. Problem se javlja, dodaje, što SAD žele postepeno podizati nivo kamatnih stopa, kako ne bi doveli do recesije, ali to će biti vrlo teško izvesti zbog visokog nivoa cijena.
„Vrlo je moguće da će na kraju SAD morati kreirati recesiju, kako bi vratili nivo cijena u željeni nivo, što će na kraju odraziti i na cijeli svijet. Situacija u Evropi je nešto drugačija, jer uzroci inflacije nisu isti kao u SAD-u. Za razliku od SAD-a, gdje je do inflacije došlo najvećim dijelom zbog relativno niske nezaposlenosti i nedostatka radnika na tržištu rada, u Evropi je situacija nešto drugačija zbog visokog nivoa cijena energenata i hrane. Evropska unija za sada ne želi podići kamantne stope jer bi time doveli do još većih problema u funkcionisanju mnogih država, ali će možda na kraju biti prinuđeni kako bi obuzdali inflaciju. Ukoliko odluče povećati kamatne stope, možemo onda i mi očekivati podizanje kamatnih stopa u državi, što može biti problem za banke, jer naše banke i sada imaju problema da plasiraju novac putem kredita, a na taj način će doći u još teži položaj", pojasnio je za BUKU Hadžić.
Inače prema jutrošnjoj odluci FED-a referentna kamatna stopa se diže za pola procentnog poena, na raspon od 0,75 posto do jedan posto nakon manjeg rasta u martu.
Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell izjavio je na konferenciji za novinare u Washingtonu da je inflacija previsoka i da razumiju teškoće koje uzrokuje.
„Djelujemo ekspeditivno da je smanjimo“, naveo je Powell očekujući da će to ohladiti potražnju za robom i uslugama, što će pomoći u smanjenju inflacije cijena.
Prolazi era jeftinog novca
Evropska centralna banka (ECB) još nije najavila da li će doći do povećanja njene referentne kamatne stope, ali takva mogućnost ostaje otvorena, nakon što bude okončan masivan program otkupa obveznica, koji je bio podsticaj za privredni rast u prethodnih nekoliko godina.
Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže da već godinama Evropska centralna banka ne prati FED kada je riječ o postepenom dizanju kamatnih stopa, ali da je jasno po ekonomskoj definiciji da povećanje inflacije mijenja kamatne stope.
Kada je riječ o bankama u Bosni i Hercegovini, Kutle kaže da banke u ovom trenutku imaju veću ponudu novca od potražnje za kreditima, tako da nemaju neku mogućnost povećanja kamata na kredite.
"To je dobro za one na kreditnoj strani, ali loše za one koji imaju štednju i očekuju zaštitu vrijednosti iste. Istina ima dva lica", rekao je Kutle.
