Američka centralna banka (Fedralne
rezerve – FED) je jutros objavila najveće povećanje kamatnih stopa u posljednje
22 godine, kako bi se suprotstavila brzom rastu cijena.
Podižući stope, poskupiće zaduživanje
ljudi, preduzeća i vlada.
Šta jedan ovakav potez znači, hoće li se
na njega odlučiti i evropske banke, a samim tim i BiH pitali smo ekonomistu Faruka
Hadžića.
Prema njegovim riječima podizanje
kamatnih stopa nije nova mjera koja stoji na raspolaganju kreatorima monetarne
politike. Obično se ova mjera koristi da kada se ekonomija pregrijava, tj.
prebrzo raste, što dovodi i do većeg rasta cijena – inflacije.
Samim tim,
naglašava, aamerički FED je nastavio, potpuno očekivano, podizanje nivoa
kamatnih stopa, kako bi se pokušao na taj način obuzdati visoki nivo inflacije
koji je trenutno prisutan, ne samo u SAD-u, već širom svijeta. Podizanjem
kamatnih stopa, pojašnjava Hadžić, dolazi do smanjenja potrošnje stanovništva i
smanjenja investicijskih aktivnosti, što u konačnici dovodi do pada ekonomske
aktivnosti. Problem se javlja, dodaje, što SAD žele postepeno podizati nivo
kamatnih stopa, kako ne bi doveli do recesije, ali to će biti vrlo teško
izvesti zbog visokog nivoa cijena.
„Vrlo je moguće da će na kraju SAD
morati kreirati recesiju, kako bi vratili nivo cijena u željeni nivo, što će na
kraju odraziti i na cijeli svijet. Situacija u Evropi je nešto drugačija, jer
uzroci inflacije nisu isti kao u SAD-u. Za razliku od SAD-a, gdje je do
inflacije došlo najvećim dijelom zbog relativno niske nezaposlenosti i
nedostatka radnika na tržištu rada, u Evropi je situacija nešto drugačija zbog
visokog nivoa cijena energenata i hrane. Evropska unija za sada ne želi podići
kamantne stope jer bi time doveli do još većih problema u funkcionisanju mnogih
država, ali će možda na kraju biti prinuđeni kako bi obuzdali inflaciju.
Ukoliko odluče povećati kamatne stope, možemo onda i mi očekivati podizanje
kamatnih stopa u državi, što može biti problem za banke, jer naše banke i sada
imaju problema da plasiraju novac putem kredita, a na taj način će doći u još
teži položaj”, pojasnio je za BUKU Hadžić.
Inače prema jutrošnjoj odluci FED-a referentna
kamatna stopa se diže za pola procentnog poena, na raspon od 0,75 posto do
jedan posto nakon manjeg rasta u martu.
Predsjednik Federalnih rezervi Jerome
Powell izjavio je na konferenciji za novinare u Washingtonu da je inflacija
previsoka i da razumiju teškoće koje uzrokuje.
„Djelujemo ekspeditivno da je smanjimo“,
naveo je Powell očekujući da će to ohladiti potražnju za robom i uslugama, što
će pomoći u smanjenju inflacije cijena.
Prolazi era jeftinog novca
Evropska centralna banka (ECB) još
nije najavila da li će doći do povećanja njene referentne kamatne stope, ali takva
mogućnost ostaje otvorena, nakon što bude okončan masivan program otkupa
obveznica, koji je bio podsticaj za privredni rast u prethodnih nekoliko godina.
Berislav Kutle, direktor Udruženja
banaka BiH, kaže da već godinama Evropska centralna banka ne prati FED kada je
riječ o postepenom dizanju kamatnih stopa, ali da je jasno po ekonomskoj
definiciji da povećanje inflacije mijenja kamatne stope.
Kada je riječ o bankama u Bosni i
Hercegovini, Kutle kaže da banke u ovom trenutku imaju veću ponudu novca od
potražnje za kreditima, tako da nemaju neku mogućnost povećanja kamata na
kredite.
“To je dobro za one na kreditnoj
strani, ali loše za one koji imaju štednju i očekuju zaštitu vrijednosti iste.
Istina ima dva lica”, rekao je Kutle.