<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Struka upozorava: Ograničiti cijene proizvoda ako se ograniči cijena struje za privredu

Vlada sve ovo mora izbalansirati, izaći u susret privredi, ali i ograničiti cijene i marže za kompanije, ističe Harbaš

26. oktobar 2022, 9:17

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine zatražilo je od Vlade Federacije BiH da, u skladu sa Zakonom o električnoj energiji u FBiH, što prije donese odluku kojom se rast cijena električne energije za privredna društva ograničava na 20 posto za 2023. godinu.

Konkurentnost privrede

"Kako je pitanje cijene električne energije od izuzetnog značaja za poslovanje privrednih subjekata u FBiH, neophodno je i hitno da do kraja tekuće godine, u skladu sa Zakonom o električnoj energiji u FBiH, ograničite, odnosno, utvrdite cijenu električne energije za privredne subjekte za 2023. godinu", navodi se u zahtjevu UPFBiH upućenom federalnoj Vladi.

UPFBiH predlaže da se sastanak s Vladom FBiH održi do kraja oktobra u cilju blagovremene pripreme ove odluke i njenog uvrštavanja na dnevni red neke od narednih sjednica Vlade FBiH, kako bi odluka bila na snazi već od 1. januara 2023. godine.

Iz UPFBiH navode da su, pored ostaloga, zahvaljujući odluci Vlade FBiH o ograničenju rasta cijene električne energije na 20 posto za 2022. godinu, bh. kompanije uspjele sačuvati radna mjesta, nivo proizvodnje i konkurentnost privrede Bosne i Hercegovine na inozemnim tržištima. Sve to je, kako kažu u ovom udruženju, rezultiralo rekordnim rastom priliva sredstava u budžetske i vanbudžetske fondove.

“Također, pokazalo se da je povećanjem cijena električne energije za bh. privredna društva za 20 posto, sačuvana stabilnost elektroenergetskog sektora u FBiH i JP  Elektroprivrede BiH koja uz uredno snabdijevanje domaćih kompanija i dalje izvozi značajne količine električne energije na inozemna tržišta”, kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Podsjetimo, krajem prošle godine pojedine kompanije u Federaciji BiH dobile su ugovore od Elektroprivrede BiH za 2022. godinu u kojima je cijena električne energije bila povećana i za 300 posto.

Nakon toga je uslijedila velika pobuna iz Udruženja poslodavaca FBiH, iz kojeg su tada kazali da će doći do gašenja brojnih kompanija i gubitka radnih mjesta ukoliko ugovori sa 300 posto skupljom strujom za firme ostanu na snazi.

U priču se uključio i Parlament FBiH, koji je usvojio zaključak kojim se ograničava rast cijene struje za privredne subjekte do 20 posto.

Nakon toga, kompanije su od Elektroprivrede dobile korigovane ugovore, u kojima je poskupljenje u odnosu na prethodnu godinu moglo iznositi najviše 20 posto.

Ograničili im cijenu struje, a dobili skuplji pelet za 200 posto

Poskupljenja električne energije se najavljuju mjesecima, a koliko je ovaj zahtjev poslodavaca realan pitali smo stručnjaka za energetiku Nihada Harbaša.

“Tu je dosta složena situacija, obzirom da mi slijedimo direktive Evropske unije, kojoj težimo, a tamo je otvoreno tržište, što znači da je tržište i u BiH za električnu energiju otvoreno od 2015. godine i da svaki kupac, uključujući i fizička i pravna lica, može izabrati svog snabdjevača od kojeg će kupovati električnu energiju. To ne mora biti Elektroprivreda, i bilo je dosta slučajeva gdje su određeni kupci uzeli od drugih snabdjevača električnu energiju. Međutim, ti drugi snabdjevači, kojih ima 24 pored elektroprivreda, nisu konkurentni elektroprivredama jer nemaju dovoljne proizvodne kapacitete, tako da se sve svelo na to da su elektroprivrede najpovoljnije”, govori Harbaš.

Kada je riječ o tržištu, on kaže da bilo kakva ograničenja nisu tržišna utakmica.

“Međutim, nalazimo se u vremenu energetske krize kada je logično da vlasti i državne kompanije moraju uraditi sve kako bi zaštitile svoje potrošače, prvenstveno javno snabdjevanje odnosno građane, a kasnije i privredu. Ono što je na neki način prošle godine urađeno i što nije dobro je da ta ograničenja u cijeni električne energije nisu pratila ograničenja cijena u proizvodima tih preduzeća koja se bave proizvodnjom. Tako, recimo, imamo slučaj peleta. Ako je ograničena cijena električne energije koju jedna peletara koristi onda se trebala ograničiti i cijena peleta ili cijena čelika u ArcelorMittalu, koji nije ograničen ničim. Dakle, ako želimo zaštiti potrošače i ta privreda mora biti spremna da ne može sada svoje cijene povećati za 300 posto ako njima neko nije povećao cijenu električne energije za više od 20 posto. Tako da sam zahtjev da se ograniči cijena električne energije prema njima, a da oni kasnije rade šta žele sa svojim proizvodima plasirajući ih na tržište po enormno visokim cijenama nije opravdan”, ističe za Buku Harbaš.

Igra se dupla igra

Naš sagovornik navodi kako smo svjedoci da je pelet poskupio za 200 posto.

“Da ne govorimo o industriji čelika, o drugim proizvodima i ostalim životnim namirnicama, puteru od osam ili devet maraka. Nema opravdanja da je on porastao zbog cijene električne energije. Ako je čelik bio prodavan i u BiH i u inostranstvo po nekoj jediničnoj cijeni i porasla mu cijena za 200 ili 300 posto i niko ga nije ograničio da to prodaje. Zamislite da Vlada sada kaže: ‘Ok, ograničit ćemo cijenu električne energije, ali ćemo ograničiti i cijenu vašeg čelika kojeg izvozite’. Pitanje je kako bi tada ti poslodavci postupili. Dakle, ovdje se igra neka dupla igra, gdje svako gleda neku svoju korist. Vlada ovo sve mora izbalansirati, izaći u susret privredi, ali ograničiti njihove cijene i marže. Najviše se vraćam na pelet zato što građani tu na kraju ispaštaju zbog ove situacije. Moramo biti objektivni. Ako vi tražite od nekoga da vam ograniči cijenu sirove kafe, a proizvodite tu kafu i plasirate je na tržište po enormno visokim cijenama onda tu nešto ne štima. I poslodavci moraju biti spremni da ne dižu cijene svojih proizvoda”, podvlači Harbaš.

Prema njegovim riječima, važno je zaštiti domaće tržište, kako kompanije tako i potrošače.

“Mi smo kada je riječ o peletu savjetovali da sve ono što se proizvelo prošle godine bude prodavano u BiH po cijenama od, recimo, 350 ili 450 maraka. A sve one količine koje su proizvođači izvozili, neka i dalje izvoze po cijenama koje ugovore. Ali, zaštitimo domaće potrošače, ograničimo cijenu peleta. Isto tako, zaštitimo domaće tržište sa cijenama električne energije, ali isto tako mora biti i sa proizvodima. Ako oni mogu izvoziti van BiH po nekim većim cijenama, neka to urade. Jednu od najvećih dobiti u BiH ostvario je ArcelorMittal u vrijednosti od 100 miliona, gdje koriste jeftinu radnu snagu, zagađuju okoliš, imaju jeftinu električnu energiju, daje minimalne plate, 100 miliona dobiti, i onda takvom jednom preduzeću treba da se ograniči cijena električne energije”, riječi su Harbaša.