Investiranje u zlato i nekretnine dva su popularna izbora za investitore, ali oba imaju svoje prednosti i mane. Izbor između zlata i nekretnina zavisi od vaših investicionih ciljeva, tolerancije na rizik, i vremena koje želite posvetiti upravljanju vašim investicijama. Kada se govori o ulagačkim prednostima zlata obično se spominje likvidnost, što znači da se lako može pretvoriti u gotovinu bilo gdje u svijetu, te da njegova vrijednost ima tendenciju da raste kada raste inflacija. U slučaju nekretnina likvidnost se ne pominje kao jača strana, jer nekretninu nije lako brzo prodati, ali zato ona vlasniku omogućava da generiše takozvani pasivan prihod, tojeste da ostvaruje dobit putem rentanja stana, kuće, ili druge vrste nekretnine.
Pravila investiranja
I dok su pravila za investiranje u nekretnine na bh. tržištu jasna, kod kupovine investicijskog zlata, ipak još uvijek ima nedoumica, od toga kako ga kupiti, pa sve do pitanja vezanih za pdv.
Za razliku od država Europske unije, gdje je investicijsko zlato u potpunosti oslobođeno od poreza na dodanu vrijednost (PDV), u oba entiteta BiH (Federaciji BiH i Republici Srpskoj) investicijsko zlato nije oslobođeno ovog poreza. Pretražujući web adrese specijalizirane za ovo pitanje, pronašli smo nekoliko firmi u susjedstvu koje se bave trgovinom investicijskog zlata i srebra, navodeći čak i termine i lokacije preuzimanja zlata za kupce iz BiH, što može upućivati na to da se investitori iz BiH okreću i prema ovim tržištima, kada odlučuju kupiti zlato.
O tome šta je bolja investicijska odluka; kupiti zlato ili nekretninu u BiH, odnosno, šta bolje čuva vrijednost novca, razgovarali smo sa prof. dr. Sanelom Halilbegovićem, ekonomskim analitičarem i profesorom na Odsjeku za međunarodne finansije i bankarstvo na Internacionalnom univerzitetu Burch.
“Obje opcije su bolje nego ništa”, kaže Halilbegović za Forbes BiH.
Ukoliko bismo investicijsku odluku posmatrali kroz balkanski okvir, pojašnjava on, sigurno je da bi velika većina odabrala investiciju u nekretnine.
“Što se Balkana tiče daleko bolje čuva vrijednost novca nekretnina, međutim, investicije u nekretnine su problematične, jer vam za njih treba ogroman kapital. U slučaju investicijskog zlata vi možete kupiti jedan gram, i postoje ljudi koji metodično i sistematično, znači redovno i po određenom rasporedu, određenu količinu novca ulažu u investicijsko zlato. Dakle, ne morate biti bogati da biste investirali u njega. Također, postoje druge metode puno elegantnije, i manje logistički zahtjevne (jer zlato je teško, treba ga čuvati, skladištiti, osigurati itd), možete uložiti u fondove koji se isključivo bave trgovanjem zlatom, to vam je identično kao da ste kupili investicijsko zlato, možete uložiti i u kompanije koje se bave iskopom zlata itd. Na tržištu kapitala, dakle, ne postoji način da nije pokriven kako da se neka transakcija obavi, to je daleko otišlo u zadnjih 25,30 godina, dok prije niste imali te tzv. finansijske instrumente da ulažete u praktično u šta hoćete i kakvu god opciju vi želite. Lično, kada je o investicijama u nekretnine i zlato riječ, ne volim nijedno ni drugo, jer sam dijete rata i vrlo dobro pamtim šta se desilo sa cijenama nekretnina i šta se desilo sa cijenom zlata. Bilo je momenata kada su ljudi davali šaku prstenja i zlatnog nakita za tri konzerve, i lično sam 2008. godine osjetio kada se desio potop nekretnina gdje su nekretnine pale za 300 posto vrijednosti”, kaže on i dodaje da je najbolje ne baviti se isključivo jednom vrstom investicija, već diverzificirati svoj investicijski portfolio.
Razlika između investicijskog zlata i nakita
Investicijsko zlato nije isto što i nakit koji svakodnevno nosimo. Ono se najjednostavnije definiše kao čisto zlato.
“Proizvodi od investicijskog zlata imaju zagarantovanu čistoću i finoću od 995 promila, jedinica od 1000 ili veću, također imaju i standardnu težinu, u nekim situacijama se mogu kupiti već od jednog grama, znači to je obično ono što vidimo u vidu zlatnih poluga, zlatnih dukata”, govori Halilbegović.
Ukoliko analiziramo tržište nekretnina, odnosno cijene nekretnina, stiče se dojam da ono živi svoj zlatni period. O tome kakva su njegova predviđanja u vezi budućih kretanja na ovom tržištu, kupovini nekretnina, pa samim time i vida štednje kroz njih, kaže:
Cijene nekretnina
“Glavna stvar koja čini i pokreće bilo koju ekonomiju je motor ponude i potražnje. Sarajevo je glavni grad i svi žele doći u Sarajevo, koji je već prenapučen grad, koji svojim sistemima; vodovodnim, strujnim, ne može to da izdrži. Nije se to desilo samo sa Sarajevom, Beograd je isto tako doživio veliku ekspanziju, svi žele u Beograd i Zagreb, ali je Sarajevo specifično u tom pogledu jer fizički nema prostora za enormno širenje kakvo imaju Zagreb i Beograd koji su ravničarski dijelovi i koji se mogu širiti u bilo kojem pravcu. Što se Sarajeva tiče jako je mala i jako sporo ide izgradnja zgrada, a apsolutno ne prati potražnju, i to je broj jedan, nulti razlog povećanja cijena. Ovdje smo i svjedoci jednog blatantnog pranja para kroz nekretnine, zato i jesu cijene užasno velike. Na cijene je djelimično utjecala i naša imigracija, koja sada dolazi u doba penzije i odlučuje da se vraća u BiH, što je dobra stvar, jer će njemačku, australijsku, kandsku…, penziju trošiti u BiH, ali zauzvrat prouzrokovali su određene aktivnosti u vezi cijena nekretnina”, kaže Halilbegović i dodaje:
“Moja predviđanja su da neće doći do pada cijena nekretnina nego će doći do njihovog usporenijeg rasta. Baloni su pomalo ispuhali do eventualno nekog sljedećeg impulsa koji bi mogao da prouzrokuje rast cijene, ali u nekom kraćem periodu od nekoliko godina apsolutno ne vidim nikakvo pojeftinjenje. Problem sa te strane je sistematični i nažalost kao i ni u jednoma aspektu konkretnog života vlast ne radi ništa sistematično, da kaže: donijeli smo startegiju u ovoj oblasti koja će za deset godina pokazati rezultate”, zaključuje Halilbegović.